Borat Sache Barona Cohena

Novu pomutnju prouzročio je istoimeni film, „Borat“, koji se od 02. studenog 2006. prikazuje i u njemačkim kinima. Borat je reporter iz Kazahstana, primitivan i pun predrasuda, kojeg njegova zemlja šalje u SAD kako bi snimio reportažu pod navodnim geslom: učenje o američkoj kulturi za dobrobit kazahstanskog naroda. Borat govori izmišljenim naglaskom i koristi izmišljen „kazahski“ rječnik. Neukusno, diskriminirajuće, seksistički, opasno – tako bi se mogle sažeti reakcije Roma koji najavljuju proteste.
Cohenova umjetnička figura zaista provocira, praveći viceve ispod svake razine na račun Židova, Roma, homoseksualaca i žena. Cohen je u nekoliko intervjua izjavio da likovi koje on glumi na sugovornike ostavljaju dojam potpunog idiota. Ono što pritom zastrašuje reakcije su tih sasvim običnih ljudi, koji se otvaraju jednoj takvoj bezopasnoj provincijskoj budali i spremno prihvaćaju najodvratnije predrasude, ne znajući da je satira zapravo na njihov račun. Nikakav antisemitistički klišej nije prebrutalan, nijedna uzrečica o homoseksualcima nije toliko neumjesna, a da ju netko ne bi prihvatio i navodnom reporteru, u njegovim neukusnim primjedbama, dao za pravo. Najkasnije u tom sudaru karikature i stvarnosti gledateljima zastaje dah.
Tako npr. Cohen - još prije pojave filma "Borat" - u ulozi navodnog kazahstanskog novinara, u jednoj krčmi u Texasu izvodi naoko bezazlenu pjesmu na gitari. Cohen promatra hoće li ljudi početi s njim pjevati i ponavljati rasističke stihove: "Throw the Jew down the Well, so my country can be free..." A kao što se možemo uvjeriti, tako i bi.
U jednoj dugoj sekvenciji Borat posjećuje jedan teksaški lovački ranč. Vozeći se u autu, na putu za lovište, provocira sugovornika svojim klišejima o Židovima i nakon što ga već navuče na jezovitu rasističku reakciju, upita ga kako bi bilo da se pored lova na životinje ide u lov na Židove. Američki lovac na to odgovara:„To je o.k., ako se mene pita, ali nije i za druge ljude." Tako Cohen iza maske zaostalog Borata iz Kazahstana koristeći se naoko naivnim pitanjima i podpitanjima zapravo otkriva stravično tamnu stranu svojih sugovornika.
U sceni kontroverznog filma koja izaziva najviše bijesa kod predstavnika Roma, Borat jednog američkog trgovca rabljenih automobila pita: „Ako se ovaj auto zaleti u grupu Cigana, hoće li ostati šteta na autu?" Ne sluteći ništa, ovaj odgovara: „Ovisi o brzini.“ To je poziv na nasilje protiv Roma, smara Marko Knudsen, mladi predsjednik Centra za istraživanje anticiganizma (Zentrum für Antiziganismusforschung). On želi da "Twenthieth Century Fox" isječe tu scenu iz filma. Knudsen kaže da se već obratio i najpoznatijim njemačkim satiričarima, kako bi potvrdio svoje viđenje da spomenuti film nije satira. Odgovor, međutim, još uvijek nije dobio.
Zbog ismijavanja navodnog kazahstanskog mentaliteta, prošle je godine, nakon što je Cohen bio voditelj na priredbi dodjele MTV-jevih glazbenih nagrada, Kazahstan iz protesta na dva dana povukao svog veleposlanika iz Velike Britanije, a zbog provokacija u novom filmu „Borat“, američki se predsjednik George Bush ispričao Kazahstanu. Za vrijeme svog nedavnog posjeta toj zemlji Bush je izjavio kako film ne predstavlja američko mišljenje o toj zemlji. Prije toga je, naime, Kazahstan podnio tužbu protiv filmske producentske kuće „Twentieth Century Fox“ zbog uvrede časti. Kazahstanu se ispričao i Sacha Cohen i to kroz figuru Borata, koji se u svojoj isprici potpuno distancira od stvarnog Cohena, ostaje vjeran mentalitetu svoje uloge, a satiru pri tom podiže na stepenicu više. Kako kaže, on „podržava odluku svoje Vlade da se tog Židova (Cohena) smjesta stavi pred sud."
Komičar Sacha Baron Cohen, koji je i sam Židov, diplomirao je na elitnom Sveučilištu u Cambridgeu na temu "Uloga Židovskih aktivista u američkom slobodarskom pokretu". Intervjue kao stvarna osoba daje vrlo rijetko, a budući da je u međuvremenu prepoznatljiv kao figura "Ali G" i "Borat", sada se pojavljuje I kao "Bruno", austrijski novinar, homoseksualac, koji navodno radi za „Austrian Gay-TV“.
I premda nije dvojbeno da Cohen beskrupuloznost i neumjesnost podiže na razinu umjetničkog načela, na kraju su zapravo Amerikanci oni koji sami sebe postavljaju na stup srama: rasistička buržoazija juga SAD-a. Jer, ono što oni izgovaraju, ne stoji u skriptama Sache Barona Cohena.