Borba protiv širenja raka kože u BiH

Najprije se na nozi Mire Marlo, umirovljene profesorice zemljopisa iz Sarajeva, pojavila jedna crna točka, a nedugo zatim i druga. Iako je sumnjala da je riječ o mogućoj opasnosti po zdravlje, Mira se nije obratila dermatologu. Tek kada se, nakon dvije godine, na istom mjestu pojavila izraslina u obliku bradavice, Mira Marlo je posjetila liječnika. Dijagnosticiran joj je melanom, zloćudni tumor pigmentiranih stanica kože. Tada je počela njezina životna drama. U svibnju 2010. godine je izvršena prva operacija, ali se nakon šest mjeseci na istom mjestu pojavio crni madež. Uslijedila je nova kirurška intervencija, pa kemoterapija, a potom i još nekoliko operacija.

“Ako primjetite nešto sumnjivo na koži, morate skupiti hrabrosti da odete kod liječnika. Ja ju nisam imala. To je vrlo bitno. Da sam samo dvije godine ranije operirana, s tom bolešću bih završila u roku od mjesec dana. A ja sada nikako nisam sigurna jesam li izliječena ili nisam, jer je ova bolest jako otporna i ne daj Bože da se proširi negdje unutar organizma,“ rekla je u razgovoru za Deutsche Welle Mira Marlo.    

Vidiš ga – zaustavi ga!

Rak kože je izuzetno opasna bolest, a broj oboljelih se u posljednjih 20 godina utrostručio, ističu dermatolozi. Sreća je što se ovaj karcinom  najlakše otkriva, jer ga je moguće vidjeti. Ako se melanom otkrije u ranoj fazi, onda je on 100% izliječiv, naglašavaju liječnici i pozivaju građane BiH na redovne dermatološke preglede. Svi oni koji to do sada nisu učinili, imaju priliku da se od 22. do 26. travnja, bez najave, bez zdravstvene knjižice i osiguranja, besplatno pregledaju u 28 zdravstvenih ustanova na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Riječ je o brzom screeningu melanoma, koji traje svega nekoliko minuta. Svi pacijenti kod kojih se otkrije melanom bit će besplatno operirani u toku trajanja kampanje.   

„Iako liječnici u cijelom svijetu intenzivno rade na terapiji za karcinom kože, do danas nisu uspjeli ustanoviti terapiju koja može dovesti do izlječenja. Otkrivanjem u ranoj fazi je 100% spašen jedan ljudski život. Ali ako pacijent dođe u zakašnjeloj fazi s metastazama, jer je melanom najzloćudniji karcinom u humanoj patologiji, tada je već kasno. On se tako brzo širi da je za preživljavanje pacijenta ostalo svega šest do devet mjeseci. Sama imunoterapija košta 50.000 KM i nju plaća sam pacijent. Međutim, pacijent tada prolazi kroz izuzetno teške psihičke procese u životu, jer ta bolest nosi jako puno drugih posljedica i na kraju je opet letalan ishod“, kaže Hana Helppikangas, dermatologinja na Kliničkom centru Svečilišta u Sarajevu.

Tijekom prošlogodišnje kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv melanoma, dodaje Helppikangas, obavljena su 1.233 pregleda. Kod 16 pacijenata su otkriveni melanomi. Svi oni su operirani i njihovi životi su tako spašeni. Ovu priliku treba iskoristiti i zbog toga što se na ovakve preglede u FBiH inače čeka mjesecima.

Neredovito korištenje kreme za sunčanje

Štetnom utjecaju ultraljubičastog zračenja Sunca izloženi su svi ljudi. Posebno je ugroženo zdravlje djece, jer je svaka opekotina od sunca u djetinjstvu potencijalno žarište raka kože. 

„Svaka opekotina u djetinjstvu predstavlja dvostruko veći rizik nastanka melanoma u kasnijem životu. To je kumulativni efekt kože, koja "pamti" od ranog djetinjstva. Pojavu malignog melanoma imamo i kod djece. Ja sam nedavno imala pacijenticu od svega šest godina, kojoj je operiran melanom,“ kaže dr. Hana Helppikangas.  

Najugroženiji su oni koji su u sklopu svojih redovnih aktivnosti tijekom cijelog dana izloženi štetnom sunčevom zračenju, kao što su poljoprivrednici i građevinski radnici. „Oni moraju imati adekvatnu zaštitnu odjeću, kao što su bijele pamučne majice dugih rukava, šeširi, kape i svi izloženi dijelovi tijela moraju biti namazani viokim zaštitnim faktorom“, upozorava dr. Dragana Starović, voditeljica kampanje Euromelanoma za Republiku Srpsku.

Izlaganje suncu nikako se ne preporučuje od 10 do 16 sati u ljetnom razdoblju. Zaštitni faktori se moraju nanijeti na kožu pola sata prije izlaganja ultraljubičastom zračenju, pa čak i prije i poslije kupanja. Ne treba zaboraviti ni da je rizik veliki i zimi, jer se oko 80 posto sunčevih zraka odbija od snijega, savjetuju dermatolozi. Prema podacima ankete, provedene tijekom prošlogodišnje kampanje Euromelanoma, samo dva posto građana BiH redovno i propisno koristi zaštitne kreme za sunčanje, dok 45 posto stanovništva nikada ne upotrebljava ove preparate.

BiH bez statistike i nacionalnog instituta 

Statistika o broju oboljelih od karcinoma kože u BiH je manjkava i ne može se utvrditi točan broj oboljelih. Može se samo utvrditi da se broj pacijenata znatno povećava. Prema nepotpunim podacima, prošle godine je u BiH registrirano 106 oboljelih i 50  umrlih od raka kože. Ovogodišnja kampanja u borbi protiv ove bolesti je veliki iskorak za bh. zdravstvo i pravi put za stvaranje adekvatne i točne evidencije ove opasne bolesti, ali i za širenje svijesti kod građana, naglašava Dragana Starović.

„Naši naredni koraci su rad na zajedničkom registru malignih neoplazmi kože, kao i osnivanje nacionalnog instituta za istraživanje raka kože, jer svaka zemlja u svijetu ima svoj institut. Na taj način ćemo pomoći i pacijentima, ali i biti mnogo efikasniji u borbi protiv ove opasne bolesti“, zaključuje Hana Helppikangas, na čiju inicijativu se kampanja Euromelanoma prošrila na cijeli teritorij BiH.