Borba protiv vjetrenjača

Statistički gledano, u posljednje tri godine u Hrvatskoj je broj prijavljenih slučajeva davanja i primanja mita, kao i drugih koruptivnih kaznenih djela u padu – prošle su godine, zbog mita prijavljene 43 osobe – 2004. bilo ih je 49. Za davanje mita prijavu je 2005. dobilo 76 osoba, a godinu dana ranije 89. Međutim, u isto vrijeme među građanima snažno raste percepcija korupcije u društvu. Teško je očito stvoriti pravu sliku, a rasprave su o potkupljivosti u Hrvata ponovno potaknule dvije prošlotjedne uspješne akcije posebnog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske – ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala – i policije: u Rijeci je uhićen pročelnik tamošnje kardiokirurgije u trenutku kada je primao 5000 eura mita, a na Lastovu je prveden lučki kapetan zbog mita od tisuću eura.

Građanska hrabrost protiv pošasti

Obljavljujući javnosti da je 55-godišnji kardiokirurg Ognjen Šimić uhvaćen na djelu dok prima plavu kovertu, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan izgovorio je dvije rečenice koje su prilično indikativne: «Korupcija je najveće zlo koje je u ovom trenutku na djelu u Hrvatskoj.»
Sljedeća rečenica glasi: «Upravo jedna građanska hrabrost ove građanke Rijeke je doveo do toga da smo mi i policija imali pravovremeno saznanja o tome što se treba dogoditi». Budući da gotovo 90 posto građana smatra da je korupcija u Hrvatskoj raširena ili jako raširena, na ulici, kada zaustavite nekog čovjeka, odgovor je nedvojben: «To je opća pojava u našem društvu.Znači, od doktora, sudaca, policajaca, političara, do onog najnižeg – do portira.»
Teško da bi se neki čak i do srži potkupljeni portir mogao, kao uhićeni Šimić, pohvaliti vilom u 'Aleji bogataša' u Kostreni, čija se vrijednost procjenjuje na milijun eura ili da negdje među njegovim stvarima možete naći 25.000 eura gotovine.

Kajin brani Šimića

Otac Riječanke, koja ga je prijavila, očito nije prvi koji je trebao preskočiti red s liste čekanja na operaciju kojih je Ognjen Šimić do sada obavio 1500. Naravno, apsurdno bi bilo tvrditi da je svaki od njih nešto «kapnuo» u nadi da će zahvat biti izveden prije i kvalitetnije. Ali jednako tako se mnogima apsurdnom učinila reakcija IDS-ovca Damira Kajina: «Nitko ne bi, pa ni od njegovih pacijenata, opravdavao doktora Šimića, ako je od nekoga nešto tražio i ne smije. Ali u ime svih onih koje je doktor Šimić zadužio, a meni je – reći ću otvoreno – operirao i oca i brata, mi ćemo mu se uvijek obraćati sa dužnim poštovanjem.»
Kajin ne krije da je kasnije, u znak zahvalnosti, Šimiću odnio sliku, koja je «bila tek neznatno skuplja od boce dobrog pjenušca», a boca pića, kaže ovaj istarski političar, nije mito. – No, o tome bi se dalo diskutirati. U anketama gotovo svi ispitanici smatraju kako liječnici za bolji i brži pregled očekuju ili novac ili dar. Međutim, Ante Zvonimir Golem, državni tajniku ministarstvu zdravstva napominje: «U Hrvatskoj je negdje preko 11.000 liječnika, među kojima sigurno korupcije ima i to u maloj mjeri. Ne može svih 11.000 liječnika biti taoci takve situacije.»

Zarađuju pristojno

S druge pak strane, Hrvoje Šobat, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora podsjeća: «Naši liječnici nisu egzistencijalno ugroženi, ja znam da na nekim mjestima mogu biti bolje plaćen, putovnicu imam.....»
Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala u Hrvatskoj sličnog je mišljenja: «Ako netko prima plaću koja je četirii puta veća od državnog prosjeka, reći ću tu od prosjeka poreznih obveznika, ako se netkoškolovao na teret poreznih obveznika, on nema prava na traženje dodatne nadoknade za svoj trud od tih istih poreznih obveznika. Ako je nekome već toliko stalo do veće zarade, onda može otvoriti vlastitu praksu i naplaćivati komercijalno svoje usluge s time da sam i investira u potrebnu opremu i uopće pogon.»
Posljednje dvije akcije USKOK-a, Petrović, naravno pozdravlja, ali upozorava da to se ne bi trebalo izroditi u lov na vještice, nego da bi jednako tako trebalo raditi na unaprijeđivanju sustava i omogućavanju da ono postane što transparentnije: «Konkretno to bi značilo potpno transparentna lista čekanja za sve opracijske zahvate, odnosno apsolutno pregledne liste za izdavanje svih dozvola ili koncesija kada je riječ o ugostiteljima, kao što je s ovim na Lastovu.

Bolji sustav kontrira podmićivanju

Prvi čovjek Transparencyjevog ogranka u Hrvatskoj drži da je do posljednja dva uhićenja došlo zbog promjene klime u društvu – vjerojatno je sklon i mišljenju da je tomu pridonijela i djelatnost njegove organizacije, no ne treba zaboraviti ni stalne pritiske iz Europske unije, koja je pak prisilila politiku da poduzme određene korake. USKOK je, tvrde upućeni, u svoje redove uvrstio najbolje ljude. Međutim, kada državno odvjetništvo predmet preda sudu, počinje druga duga priča. Hrvatski građani drže da je korupcija najprisutnija upravo u sudstvu.
Naravno da će i ovdje biti potrebna građanska hrabrost – bez koje, kako je rekao USKOK-ovac Cvitan ne bi bilo ovih, slobodno se može reći, spektakularnih otkrića. No, ono što je Hrvatskoj potrebno ipak je nešto malo manje hrabrosti, a više pregledan sustav i svijesti da je i najsitnije «podmazivanje» i kod običnih činovnika sramotno, a prije svega – nepotrebno.