1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za mjesto predsjednika Haškog tribunala

Dževad Sabljaković1. listopada 2013

Suci Haškog tribunala 1. listopada biraju novog predsjednika. Sada je na toj funkciji Theodor Meron, potpredsjednik je Carmel Agius. Oni kandidiraju za još jedan mandat. Međutim, pojavila se i lista protukandidata.

https://p.dw.com/p/19sA4
Theodor MeronFoto: picture alliance/AP Photo

Prvi put će biračko tijelo od 18 sudaca Haškog tribunala morati opredijeliti se između dvojice kandidata za predsjednika i isto toliko za potpredsjednika. Najstarijem sucu Tribunala, Amerikancu Meronu, koji ima 83 godine, suprotstavit će se jedan od najmlađih, južnokorejski sudac O-Gon Kwon, kojem je 60 godina. Aktualnom potpredsjedniku Tribunala, Maltežaninu Agiusu protukandidat je nizozemski sudac Alphons Orie.

Kwon i Orie u ovom trenutku predsjedavaju vijećima koja vode postupak protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Meron i Agius su po funkciji članovi Žalbenog vijeća. Poslije ljetošnje afere, koja je uslijedila nakon što su mediji širom svijeta objavili pismo danskog suca Frederika Harhoffa u kojem je, zbog izricanja serije oslobađajućih presuda, izrazio rezerve prema nezavisnosti i nepristranosti Tribunala, današnje glasovanje i izbor može unijeti novu napetost i zabrinutost kako među sucima tako i u javnosti zemalja bivše Jugoslavije.

Frederick Harhoff
Nezadovoljan dosadašnjm predsjednikom: Frederick HarhoffFoto: Courtesy of the ICTY

Oslobađajuće presude

Sudac Theodor Meron kandidira za najvišu funkciju u ovom međunarodnom sudu nakon što je Žalbeno vijeće, kojim je on predsjedavao, tijesnom većinom glasova donijelo oslobađajuću presudu generalima Hrvatske vojske Anti Gotovini i Mladenu Markaču, a potom i načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću. U prvostupanjskom postupku Gotovina je bio osuđen na 24, Markač na 18 godina, a general Perišić, koji je optužen i za pomaganje počiniteljima genocida u Srebrenici, čak na 27 godina zatvora. U žalbenom postupku su, međutim, oslobođeni krivice.

Zbog takvih odluka Žalbenog vijeća brojna udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine, kao i nevladine organizacije iz Srbije i Hrvatske, tražile su od Ujedinjenih naroda smjenu sadašnjeg predsjednika Tribunala, ali nikad nisu dobile ni odgovor na taj zahtjev. U biračkom tijelu, koje će danas odlučiti tko će biti novi i vjerojatno posljednji predsjednik Tribunala, bit će i sudac Harhoff , koji je svoje pismo napisao zbog "neugodnog osjećanja da je Tribunal promijenio kurs pod pritiskom vojnih establišmana nekih utjecajnih zemalja".

Momčilo Perišić
Momčilo PerišićFoto: picture-alliance/dpa

Harhoff kaže da taj osjećaj i zabrinutost dijele i neke kolege "koje sreće u hodnicima suda". Sve to govori da današnji izbor neće, kao u proteklih dvadeset godina, biti stvar konsenzusa ili aklamacije, nego težak ispit za profesionalnu i moralnu savjest 18 sudaca Haškog tribunala.