Borba za moć u ruskoj znanosti

Nedavno je došlo do uzbune u ruskim akademskim krugovima. Ministar obrazovanja je naložio da znanstvenici moraju prijaviti svaki susret s istraživačima iz inozemstva – jasan postupak koji vodi ograničavanju kontakata s kolegama.

"Znanost nije ruska ili inozemna, nego rezultat zajedničkih nastojanja", komentirala je novinarka specijalizirana za znanost, Irina Jakutenko na Facebook-u. Ova restriktivna naredba je jednaka praksi iz Sovjetskog Saveza, napisala je ona. Pritom, kako je dalje navela, Kremlj želi da Rusija povrati svoju veličinu. Do 2024. godine zemlja treba biti među pet vodećih nacija na području znanosti. No kakvo je zaista stanje s ruskom znanošću?

Skoro ni jedna škola bez korupcije

Državno Sveučilište Lomonosov slovi kao jedna od najvažnijih obrazovnih institucija u zemlji. Kada je 1954. završena zgrada, u kojoj je smješteno ovo sveučilište, bila je s 240 metara najviša zgrada izvan Sjeverne Amerike. Ovdje i na oko 950 drugih visokoškolskih ustanova svake godine bude upisano više od 200.000 studenata.

Ako bi se promatralo samo na temelju brojeva onda je Rusija već sada velika nacija u oblasti znanosti. Samo Južna Koreja ima veći udio akademaca u stanovništvu. Diploma međutim ne govori neizostavno o obrazovnoj razini. Naime brojne visokoškolske ustanove smanjuju svoje zahtjeve kako bi primile što je moguće više školarine od studenata – tako ublažuju financijske poteškoće u koje su upale nakon raspada Sovjetskog Saveza.

I korupcija sveučilišta održava financijski na životu. Procjene govore da u Rusiji godišnje bude prodano više od pola milijuna lažnih diploma. Za tržište rada su ionako kontakti važniji od kvalifikacije na papiru.

Nadzorno tijelo samovoljno zatvara fakultete

U Moskvi se, na drugoj strani grada od one gdje je smješten Lomonosovo sveučilište, nalazi mnogo manja zgrada, svijetlo žute boje i neprimjetna. Riječ je o Rosobrnadsoru, Federalnom nadzornom tijelu za obrazovanje i znanost. Ovo tijelo izdaje licence obrazovnim institucijama i shodno tomu ima veliku moć. Zbog najmanjih formalnih prekršaja može zatvoriti sveučilišta.

To je osjetilo Europsko sveučilište u St. Petersburgu. Ova privatna institucija slovi u Rusiji kao otok liberalne misli. Na jesen 2017.  Rosobrnadsor je odbio produžiti licencu ovoj instituciji. Uposleni su morali prestati s predavanjima i napustiti zgradu. Ipak studenti su prosvjedovali protiv zatvaranja, a neovisni mediji su o tome obilato izvještavali. Nakon preustroja kabineta 2018. godine sveučilište je moglo ponovo nastaviti s nastavom.

To nije bila jedina borba između slobodnih obrazovnih institucija i ruske države. Na ljeto 2018. godine Rosobrnadsor je renomiranoj Higher School of Social and Economic Sciences u Moskvi oduzeo dozvolu za izdavanje državnih diploma. Obrazloženje je bilo kako obrazovna razina u toj ustanovi ne odgovara akademskim standardima Rusije.

Onaj tko je neugodan leti

Ne samo sveučilišta i znanstvenici smatraju da su izloženi represiji. „Proteklih godina su sveučilišni profesori sve rjeđe mogli zauzeti neovisno stajalište", kaže Aleksander Kijnev, politolog s Higher School of Economics. "Stalno su otpuštani neugodni profesori", kaže on. Država, kako on kaže, vrši pritisak na sveučilišta da se oslobode tzv. „kritičnih elemenata".

To da se tajne službe žele umiješati u podučavanje je u međuvremenu postalo normalno, kaže Kijnev. „Međutim i unutar fakulteta postoje stalno intrige", kaže on. Kako bi se riješili neomiljenih konkurenata neki znanstvenici su koristili prigovore države kao izgovor. Prema njegovim riječima u takvim uvjetima ne može postojati neovisno istraživanje. „Ako je lojalnost na prvom mjestu to ruši svaku formu slobodne znanosti", zaključuje ovaj profesor.

Kremlj politizira Akademiju znanost

Ruska Akademija znanosti je smještena iza Parka Gorki, njena arhitektura podsjeća na retrofuturistički filmski set. Ipak zgrada je postala simbolom sovjetske stagnacije.

Car Petar Veliki je osnovao Akademiju znanosti 1724. godine. Danas ona služi kao mjesto koje okuplja više od 700 instituta iz cijele zemlje. Od oko 100.000 uposlenih, polovica sudjeluje u istraživanjima. Dugo vremena je Akademija bila najvažniji autoritet u oblasti znanstvene politike.

Taj autoritet je počela gubiti 2013. godine. Tada je ruska vlada ograničila ovlasti Akademiji tako što je kontrolu nad financijama i upravom prebacila na jednu državnu instituciju.

Borba za neovisnost Akademije se nastavlja. 2017. godine je oko 400 ruskih znanstvenika napisalo pismo predsjedniku Vladimiru Putinu. U njemu je navedeno da pravila nadzorne institucije ignoriraju „u potpunosti ignoriraju kreativnu i istraživačku prirodu znanosti". Dalje je navedeno da je nepodnošljivo da politika propisuje istraživačima koliko otkrića će napraviti i koliko članaka moraju objaviti.

Sve više znanstvenika odlazi

Državna pravila o raspodjeli sredstava vode do apsurdnih rezultata. Broj akademski  publikacija sumnjive kvalitete raste i čak biva podržan od strane države. Kako bi dobili donacije, sve više ruskih znanstvenika objavljuje članke koji ni donose nova saznanja niti odgovaraju znanstvenim standardima. U Rusiji u međuvremenu postoji tržište za tzv. spam-publikacije. Za novac one objavljuju svaki tekst bez provjeravanja akademskih kriterija. Sveučilišta profitiraju od toga. Oni se zahvaljujući većem brojem publikacija penju na rang listi sveučilišta.

Sve to što se događa u ruskom znanstvenom svijetu ima za posljedicu da sve više akademskih talenata odlazi u inozemstvo. Više od deset od oko 144 milijuna ruskih građana je 2017. godine živjelo u inozemstvu – to je sedam posto ruskog stanovništva. Sve dok znanost ostaje neslobodna, a akademski rad se obezvrjeđuje, njihov povratak je neizvjestan.