Bosna i Hercegovina (možda) uskoro dobija vladu

Vodeći predstavnici triju vladajućih nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini - SNSD, HDZ BiH te SAD - su u Sarajevu potpisali načelni sporazum o formiranju nove, zajediničke savezne vlade. Do potpisivanja sporazuma je došlo uz posredovanje i na pritisak voditelja delegacije EU u BiH Larsa Wiegemarka.

Jedna od glavnih prepreka za formiranje vlade je proteklih mjeseci bilo pitanje odnosa BiH naspram NATO-saveza. Dok hrvatska i bošnjačka strana zagovaraju što skorije pristupanje zapadnom vojnom savezu, srpska se strana tome odlučno protivi. U sporazumu koji je potpisan to pitanje nije definitivno riješeno: riječ je samo o nastojanjima da se odnosi s Natom "prodube". O članstvu tu nema riječi.

Prema sporazumu o formiranju Savjeta ministara BiH, osim predsjedavajućeg Savjetom ministara, SNSD će dobiti ministarstva prometa i komunikacija, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te ljudskih prava i izbjeglica. HDZ-u su pripali resori civilnih poslova, financija i pravde. SDA će imenovati svoje kandidate u ministarstva obrane, sigurnosti (unutarnjih poslova) i vanjskih poslova.

Milorad Dodik je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao da je postignut i dogovor o tome da se vlada formira u roku od 30 dana. No istovremeno je dodao će, da ukoliko sporazum ne bude implementiran u tom roku, to značiti da je BiH u dubokoj krizi te da će doći u pitanje njen suverenitet.

Patronat međunarodne zajednice

Reagirajuću na postizanje sporazuma je Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u izjavi za DW naglasio kako pozdravlja potpisivanje principa za formiranje vlade u BiH i izražava nadu da će vlada zaista biti i formirana. Uz to on je dodao: "Nadamo se da ćemo vidjeti jednako brzo formiranje vlasti na svim ostalim preostalim nivoima".

Za bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz-Schillinga vijest o potpisivanju sporazuma dobra vijest. No, on nije siguran da će do formiranja vlade u zadatom roku, zaista i doći. "Riječ je samo o pismenoj spremnosti stranačkih vođa da formiraju vladu u narednih 30 dana, u čemu im je pomogao šef Europske delegacije u BiH Lars Wegemark. No,dogovor svakog trena može pasti u vodu.Nadam se međutim da će se tri partijska vođe pridržavati potpisanog, da će krenuti u realizaciju i konačno formirati vladu”, kaže Schwarz Schilling.

Za njega je pitanje puta BiH ka NATO-u poseban problem. „Taj put je nakon izbora u listopadu 2018. blokirao Milorad Dodik. I to je zapravo bio razlog blokade formiranja vlade, koja traje 10 mjeseci", kaže on. No ni jučerašnji sporazum nije riješio to pitanje. Predviđeno je samo "produbljavanje veza sa NATO", bez da to apriori mora značiti i članstvo.

"Nije dobro da jedna strana prijeti blokadom"

Schwarz-Schillinga zabrinjava i Dodikova izjava po kojoj bi neprovođenje sporazuma u datom roku "dovelo u pitanje suverenitet BiH”, te Dodikova najava da će u tom slučaju "SNSD blokirati rad svih institucija BiH”. On smatra da nije dobar stil da jedna strana odmah prijeti blokadom. „Ne sviđa mi se što je dogovor o formiranju vladu propraćen prijetnjama. Dodik zna iznenaditi svojim odlukama. Stoga nitko ne može predvidjeti šta će se desiti"

Posredovanje šefa Europske delegacije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka u sklapanju sporazuma pokazuje kako veliku odgovornost u BiH ima međunarodna zajednica, smatra Schwarz-Schilling.Ona se mora pobrinuti da se stvari pokrenu sa mrtve tačke i očito joj je to ovaj put uspjelo.

Jučerašnji sporazum o formiranju vlasti sadrži međutim i neke druge zanimljive detalje. Christian Schwarz-Schilling se pita i kako je u taj sporazum mogao biti unesen "dogovor, po kojem nijedna odluka o integrativnim procesima BiH neće moći biti realizirana bez odobrenja entitetskih vlasti", kako je rekao Dodik. Njemački političar smatra da to nije u skladu s Dejtonskim sporazumom. Integrativni procesi su, kaže on, "domen vanjske politike” i ona je stvar "ne entiteta već cijele države BiH”.

Nema govora o zatvaranju OHR-a

Schwarz Schilling se osvrće i na Dodikovu izjavu: "Zatražit ćemo od Europske komisije da BiH dobije kandidatski status. Potom ćemo u procesu priključenja BIH krenuti u proces ukidanja (Ureda visokog predstavnika) OHR-a". On ističe da za kandidatski status BiH mora najprije ispuniti sve uvjete, a i da za zatvaranje OHR-a također postoje kriteriji koji se moraju ispuniti, a to je realiziranje programa 5 plus 2. Schwarz-Schilling dodaje da o tome ne odlučuje Dodik već članice Vijeća za provedbu mira (PIC) i potpisnice Dejtonskog sporazuma, ali da momentalno o zatvaranju Ureda visokog predstavnika nema ni govora.

Isto kaže i aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko. On "pozdravlja činjenicu da su politički lideri pristali raditi na stvaranju uvjeta za tranziciju OHR-a". On međutim podsjeća da odluku o tome da li su ispunjeni uvjeti za ukidanje OHR-a donosi isključivo Vijeće za provedbu mira i Vijeće sigurnosti UN-a. "Prestanak rada OHR je izričito uvjetovan pozitivnom ocjenom političke situacije. Međutim, to je više nego upitno nakon posljednjih izjava Milorad Dodika o dvije srpske države i nezavisnosti entiteta koje je dao 4. kolovoza u Srbiji tokom obilježavanja stradanja Srba u operaciji Oluja.