1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brazilska djeca bez djetinjstva

Karina Gomes
24. srpnja 2019

Brazilski predsjednik Bolsonaro se hvali kako je kao dijete radio na farmi svojih roditelja. Za njega rad u najranijoj životnoj dobi ne predstavlja problem. Za milijune djece u Brazilu je to gorka svakodnevica.

https://p.dw.com/p/3MbBq
Brasilien Kinderarbeit Steinmine Mine
Foto: picture-alliance/dpa/W. Rudhart

„Rad nikoga ne sprječava da napreduje u životu", rekao je nedavno brazilski predsjednik Jair Bolsonaro. On sam je, kako je objasnio tijekom jednog prijenosa preko Facebooka, s devet-deset godina već uvelike pomagao na farmi svojih roditelja. I to mu, zaključuje, nije nimalo štetilo.

Dječji rad? Zašto ne? To mišljenje sa svojim predsjednikom dijele i mnogi drugi brazilski političari. Desno-konzervativna zastupnica Bia Kicis je nedavno na Twitteru podijelila svoja iskustva s radom u djetinjstvu. „Ja sam kod kuće pravila slatkiše i prodavala ih u školi. To nisam morala raditi, ali sam bila ponosna što sam si od zarađenog novca platila poduku tenisa. I osjećala sam se kreativno i produktivno", poručila je najozbiljnije brazilska zastupnica.

„Da je radila ne iz nužde nego da plati satove tenisa pokazuje koliko se rad Bije Kicis razlikuje od stvarnosti mnoge djece danas u Brazilu", kaže odvjetnik Ariel Castro Alves, član mnogih nacionalnih i međunarodnih odbora za zaštitu ljudskih i dječjih prava. „Mnogi političari veličaju i rado govore o tome kako su zajedno sa svojim roditeljima odlazili na tržnicu ili pomagali u obiteljskom poduzeću. No to ih nije sprečavalo da odlaze u školu ili da provode vrijeme u igri s vršnjacima", kaže odvjetnik.

Daleko od romantike

Brasilien | Präsident  Jair Bolsonaro
Bolsonaro - I ja sam radio i što mi fali!Foto: PR/M. Corrêa

On govori o slučaju jedne djevojčice koju su majka i očuh natjerali da obavlja kućne poslove i da pazi na svoju mlađu sestru. Za uzvrat je tu i tamo dobila obrok i smjela je spavati na krevetu. U školu nije smjela ići kako nitko ne bi primijetio tragove zlostavljanja.

„Kada je ipak otkriveno što se događa, zbog čega su staratelji poslani u zatvor, djevojčici je bilo tek devet godina", kaže Castro Alves. Ovo je samo jedan od primjera, kaže, koji pokazuju koliko malo romantična sjećanja političara na vlastito djetinjstvo imaju veze sa stvarnošću.

Prema studiji brazilskog instituta za statistiku (IBGE) 2015. je diljem Brazila radilo 2,7 milijuna djece. Ova brojka obuhvaća djecu od pete do sedamnaeste godine koja rade za neku vrstu nadnice. No ako se ubroje i djeca koja moraju raditi i u domaćinstvu, tada kvota djece koja rade skače na preko 50 posto.

U berbu šećerne trske zajedno s roditeljima

Novije studije su uvele daljnje kategorije dječjeg rada, ali dolaze do sličnih rezultata: nekoliko milijuna djece u Brazilu je prisiljeno na rad. Pritom iPovelja ujedinjenih naroda o pravima djeteta kao i Brazilski ustav brane dječji rad. Prema brazilskim zakonima je djeci rad dozvoljen tek od napunjene 16. godine. Dok ne napune 18, djeca ne smiju obavljati opasne poslove ili poslove noću.

Unatoč tomu mnoga djeca rade pod teškim uvjetima kao npr. pri berbi šećerne trske ili u šumarstvu ili proizvodnji drvenog ugljena. „Ovdje je opasnost od ozljeda na radu, često sa smrtnim posljedicama vrlo velika", kaže odvjetnik Castro Alves.

Začarani krug siromaštva

Zuckerrohr Ernte Brasilien
Pakleni uvjeti na poljima šećerne trskeFoto: Getty Images/A. Scorza

Prema statističkim podacima, 59 posto od 2,7 milijuna djece koja su bila prisiljena raditi su bili dječaci. Pri češćoj pojavi prisilnog radu u domaćinstvu s 94 posto su daleko najugroženije djevojčice.

Mnoge forme zaposlenja su dozvoljene već od napunjene 14. godine, poput zaposlenja u sklopu stručnog obrazovanja. „Najveći su problem zaposlenja koja se ionako odvijaju u tajnosti, kod kuće, u trgovini drogom, ili u okviru prisilne prostitucije", kaže Felipe Tau iz mreže Indiaca: Dosta s dječjim radom.

Tao govori i o povezanosti socijalnog stanja jedne obitelji i učestalosti dječjeg rada. „Što je razina obrazovanja i prihod jedne obitelji niži, to je češći rad djece. I tako nastaje začarani krug. I iako kratkoročno pridonose poboljšanju financijske situacije obitelji, rad na djecu ostavlja trajne emocionalne, fizičke posljedice i utječe negativno na razvoj djece", kaže Tao.

Za mnogu djecu su šanse za izlazak iz tog začaranoga kruga minimalne. „Mnoge djevojčice koje započnu s prodajom slatkiša na ulici završe kao prostitutke. Dječake obično kasnije regrutiraju trgovci drogom", kaže odvjetnik Castro Alves.

No to očito ne dolazi do najviših instanci u Brazilu. Ili to jednostavno ne žele prihvatiti", kaže Alves aludirajući na predsjednika Bolsonara i njegova nostalgična sjećanja na vlastiti rad u djetinjstvu. „Tko brani dječji rad taj brani i njihovo kriminalno iskorištavanje", zaključuje odvjetnik.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android