Ciprasov rat protiv korupcije

Bila je to jedna od najvatrenijih parlamentarnih rasprava ove godine, pri čemu se gotovo nitko nije pridržavao vremena predviđenog za izlaganje: osam sati je trajala rasprava između ljevičarskog premijera Aleksisa Ciprasa i oporbe o temi borbe protiv korupcije. No tek je narednih dana postalo jasno koliko značenje Cipras pridaje toj temi. Na njegov zahtjev, grčki parlament je po prvi put formirao istražno povjerenstvo za nepravilnosti u financiranju stranaka. I ranije dodjele kredita medijskim koncernima će biti provjeravane. Osim toga, Cipras bi htio rasvijetliti aferu "Siemens" i novčanu nagodbu s minhenskim koncernom dovesti u pitanje. Konzervativna oporba mu kontrira zahtjevom za formiranje istražnog povjerenstva o uvođenju kontrola kapitala u ljeto 2015. Taj zahtjev je dosad bio odbijan.

Cipras je još dok je bio predvodnik oporbe obećavao da će poduzeti korake protiv "Trokuta moći", kako je on to nazvao: protiv države, koja vrši pritisak na banke da odobre kredite medijskim koncernima koji se za tu uslugu odužuju pristranim izvještavanjem. Kako bi presjekla taj čvor, Ciprasova stranka Siriza je svojedobno predložila reformu medija u Grčkoj koja bi podrazumijevala i novu dodjelu dozvola za rad televizija. Ta predizborna obećanja su godinama bila potisnuta u drugi plan, ali sada Cipras smatra da je došlo vrijeme za križarski pohod protiv korupcije u Grčkoj. Politolog Levteris Kusulis smatra da su u pozadini političke kalkulacije. "Vladi sljedećih tjedana predstoje teška glasanja u parlamentu o dodatnim i bolnim mjerama štednje. Velika rasprava o korupciji bi trebala odvratiti pozornost javnosti od te teme", kaže atenski analitičar u razgovoru za DW. Pozivom u borbu protiv korupcije, Ciprasova vlada sada želi dobiti na vremenu i pridobiti javnost, smatra Kusulis.

Novo stezanje remena

Sada predstavnici međunarodnih kreditora u Ateni ponovo provjeravaju kakvo teče provođenje reformskih programa. Pred luksuznim hotelom su ih dočekali prosvjednici vanparlamentarne ljevičarske oporbene stranke "Narodno jedinstvo". Grčka će dobiti nove kredite tek ako provjera reformi pokaže da ona to i zaslužuje. U međuvremenu je postalo jasno da će biti potrebno provođenje novih mjera štednje - samo nekoliko sati uoči početka žestoke parlamentarne rasprave, zamjenik ministra financija Jorgos Hulijarakis je u jednom parlamentarnom povjerenstvu potvrdio da Grke čekaju nova povećanja poreza i štednja, sve u ukupnoj visini od 5,4 milijardi eura - to je za konzervativnu oporbu dokaz da je križarski pohod protiv korupcije samo politički manevar. "Cipras želi diskutirati o korupciji samo da ne bismo govorili o nezaposlenosti, previsokim porezima i siromašenju, ali ni o pitanju izbjeglica, tragičnom stanju javnog zdravstvenog sustava ili demontaži obrazovanja", kritizira šef oporbe Kirijakos Micotakis s parlamentarne govornice. I lijevo orijentirani analitičar Mihalis Cincinis je razočaran: "Premijer neće napraviti novu partituru. On je ni nema. I dalje će tražiti mogućnosti da skrene pozornost na nešto drugo", požalio se Cincinis visokotiražnom atenskom listu Ta nea.

Politolog Kusulis smatra da premijerov imidž čovjeka čistih ruku ima jednu stratešku prednost. U prošlosti je, kaže, Cipras uvijek vodio predizborne kampanje po principu "Mi smo dobri a naši protivnici su zli i korumpirani" i tako na kraju i pobjeđivali na izborima, a sada ljevičarski političar želi održati pritisak i tako kompenzirati nedostatak konkretnih političkih sadržaja, kaže analitičar koji na kraju dodaje: "Ako Cipras zauzme poziciju osobe čistog obraza, onda njegova istina postaje nešto u što se ne sumnja, onda on ne mora više iznositi argumente i dokaze", kaže Kusulis.

Na kraju, Cipras je ipak u pravu

No, nisu samo zagriženi ljevičari ti koji vjeruju da je Ciprasova kritika korupcije iskrena. Primjer financiranje stranaka: još u jesen 2013, liberalni član Europskog parlamenta Teodoros Skijalakis je Europskoj komisiji uložio prosvjed zbog dodjele novih kredita konzervativcima i socijalistima koji su tada bili na vlasti. Prema Skijalakisu, krizom uzdrmane banke su još u 2012, godini recesije, kada je slavina za investiranje u poduzeća već odavno bila zatvorena, dali tim narodim strankama kredite vrijedne 30 milijuna eura, što je bilo daleko od razuma. Ta optužba nije demantirana, ali do danas nije dokazano ništa konkretno.