Crkvena "igra tronova" u Ukrajini

Pravoslavnu crkvu na istoku potresa prijepor oko priznavanja Ukrajinske pravoslavne crkve. Moskva napada carigradskog patrijarha koji je Ukrajinsku pravoslavnu crkvu proglasio neovisnom.

Četvrt stoljeća je crkveni prijepor u Ukrajini za Pravoslavnu crkvu bio poput tempirane bombe. Milijuni Ukrajinaca su početkom 1990-ih pripadali dvjema crkvenim grupama koje su se odvojile od Pravoslavne crkve - "Patrijarhatu Kijeva" i "Autokefalnoj crkvi". Nakon što su se otcijepile od ukrajinske pravoslavne crkve pod nadležnošću Moskve i jednostrano proglasile neovisnost, one nisu bile međunarodno priznate, a njihovi članovi su bili stigmatizirani kao "raskolnici".

Dugo su ostale pravoslavne crkve na ovaj raskol gledale kao na interni problem Ruske pravoslavne crkve. Ali nakon aneksije Krima i rata koji je potom uslijedio na istoku Ukrajine, bilo je jasno da moskovski patrijarh, pod čijom je nadležnošću Ukrajina bila od 17. stoljeća, više ne može biti vjerski poglavar kojega će svi ukrajinski pravoslavci smatrati svojim.

Hrabri manevar carigradskog patrijarha

Na ovu situaciju je konačno reagirao ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej - "prvi među jednakima" među pravoslavnim episkopima - uručivši po hijerarhiji najvišem članu neovisne ukrajinske crkve jednu vrstu dekreta o neovisnosti (naslovna fotografija) i to u nazočnosti ukajinskog predsjednika Petra Porošenka.

"To je razlog za veliko veselje brojnih prijatelja ukrajinskog pravoslavlja. Sada nam je pao veliki kamen sa srca. On je bio utoliko veći što im je Crkva lojalna Moskvi desetljećima uskraćivala milost Božju, njihove sakramente proglašavala nevažećima i uskraćivala im pravo da budu dio svjetske pravoslavne zajednice", rekao je za DW teolog Kyryl Hovorun. Sada neovisna Pravoslavna crkva Ukrajine je nastala tek u prosincu iz zajednice dvije otcjepljene grupe kojoj su se priključili i neki nekada Moskvi vjerni episkopi. Za poglavara je izabran 39-godišnji metropolit Epifanij. Patrijarh Bartolomej je zapečatio neovisnost ukrajinske crkve jednim, crkvenopravno gledano, hrabrim manevrom: on je poništio 350 godina stari dekret jednog svog prethodnika koji je Ukrajinu stavio pod nadležnost ruskog patrijarha.

Ukrajinski pravoslavci se vesele vlastitoj, neovisnoj crkvi

No, Moskva i dalje pokušava spriječiti priznavanje neovisne Ukrajinske pravoslavne crkve. Ruski patrijarh Kiril je ekumenskom patrijarhu zaprijetio "najvišim sudom" i oduzimanjem časti "prvoga u pravoslavnom svijetu". Ruski predsjednik Vladimir Putin je pak optužio Batrolomeja da samo želi "zaraditi novac" u Ukrajini.

Ovakvom retorikom Moskva samu sebe gura u izolaciju, smatra pak grčki politolog Ilias Kouskouvelis sa solunskog sveučilišta. "Ekumenski patrijarh i dalje uživa veliki ugled - ne samo u Grčkoj, nego u velikom dijelu pravoslavnog svijeta", rekao je Kouskouvelis za DW.

I u crkvenim krugovima se može čuti glasna kritika moskovske reakcije, pogotovo zbog najave da do daljnjega njezini predstavnici neće sudjelovati u pričesti s pripadnicima ekumenskog patrijarhata. "Nezamislivo je da se Božja euharistija, misterij bezgranične ljubavi i Kristove žrtve koristi kao oružje protiv neke druge crkve", napisao je poglavar albanske crkve, nadbiskup Anastasios, u jednom nedavno objavljenom pismu.

Dva tabora u pravoslavnom svijetu

Poglavar neovisne Ukrajinske pravoslavne crkve Epifanij

Ukrajinski patrijarh Epifanij se pak nada skorom normaliziranju situacije. "Vjerujem da će pravda pobijediti i da će jednoga dana sve crkve priznati našu neovisnost", rekao je ukrajinski metropolit u razgovoru za DW. On vjeruje da će primjer ekumenskog patrijarha kao prva slijediti Grčka pravoslavna crkva, a onda uskoro i rumunjska. No, malo vjerojatno je da će njegov primjer slijediti crkve koje su tradicionalno povezane s Moskvom kao što su Srpska i Bugarska pravoslavna crkva. Jasno se na stranu Moskve za sada stavio samo antiohijski patrijarhat, i to vjerojatno iz političkih razloga. Kanonski teritorij ove crkve se nalazi u Siriji i mnogi tamošnji kršćani su vjerni Bašaru al-Asadu - savezniku Rusije.

Ostale od ukupno 14 samostalnih pravoslavnih crkava se do sada nisu otvoreno izjasnile o ovoj stvari. Prema procjeni Kyryla Hovoruna, većina ih čeka da vidi kako će se prijepor dalje razvijati. "Vrlo je važno", zaključuje on na kraju, "kakvu će poziciju zauzeti nova ukrajinska crkva - hoće li propovijedati nacionalne ili čak nacionalističke ideje ili će doista biti otvorena i inkluzivna crkva, otvorena i prema nacionalnim manjinama."


Više iz rubrike

Pratite nas