1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Crveni križ između dvije vatre

Heiner Kiesel / Marina Martinović17. veljače 2013

Crveni križ je osnovan prije 150 godina s ciljem ublažavanja ratnih patnji. Ali oružani sukobi se danas odvijaju drukčije nego tada. Djelovanje humanitarnih organizacija je postalo kompleksnije i opasnije.

https://p.dw.com/p/17e6y
Foto: picture-alliance/dpa

Prema međunarodnom humanitarnom pravu je okvir djelovanja za Alfreda Malgarejoa u biti poprilično jasan: pravilo 56 - sve sukobljene strane moraju osigurati slobodu kretanja autoriziranom humanitarnom osoblju - znači i Malgarejovom humanitarnom konvoju na sjeveru Sirije. "Bila su to osam teretnjaka s humanitarnom pomoći", prisjeća se ovaj njemački radnik Crvenog križa. "Sve je bilo pismeno dogovoreno sa sukobljenim stranama, a ipak odjednom ništa više nije išlo", dodaje on.

Jedan lokalni zapovjednik jednostavno nije priznao humanitarnu misiju, kaže Malgarejo. Uslijedili su pregovori koji su trajali danima kako bi se hrana i lijekovi mogli pomaknuti s mjesta. "Postaje sve teže i opasnije sklopiti obvzujuće dogovore u aktualnim sukobima", ocjenjuje Malgarejo, koji već ima 17 godina iskustva kao humanitarni radnik u inozemstvu i dodaje kako Sirija nije jedini slučaj. Ta arapska zemlja je gorki primjer toga da postaje sve teže pomoći. "Osam suradnika Crvenog polumjeseca je ubijeno u roku jedne godine, dva suradnika je nestalo", navodi Malgarejo.

Alfredo Melgarejo,
Alfredo MelgarejoFoto: DRK

Pravila za rad Crvenog križa i drugih humanitarnih organizacija u kriznim područjima su određena u jedno doba kad su se vojske borile jedna protiv druge u jasnim strukturama. Švicarski poduzetnik Henry Dunant je u veljači 1863. pokrenuo inicijativu za izradu  međunarodnog sporazuma o liječenju i opskrbi ratnih žrtava. Tako je rođen pokret Crvenog križa!

Taj sporazum, odnosno konvencija je potpisan 1864. u Ženevi, a regulira područje djelovanja te humanitarne organizacije u klasičnoj formi sukoba između jasno strukturiranih vojnih saveza. Sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća je mandat Crvenog križa proširivan daljnjim sporazumima i dodatnim protokolima na ratna događanja, koja nemaju međunarodni karakter. Konfliktne situacije su se međutim od tad stalno mijenjale.

Sukobi u stalnim promjenama

"Tome se treba dodati i ono što se naziva 'sitnim ratovima'", pojašnjava trenutnu situaciju u svijetu politolog Herfried Münkler. On dodaje kako u proteklih 20 godina sve veću ulogu igraju privatne borbene trupe. „Osim toga, ako to mogu smjelo reći – i oružane nevladine organizacije, poput Al Kaide", kaže on.

Crveni križ prisutan je i u Siriji i svakodnevno spašava živote
Crveni križ prisutan je i u Siriji i svakodnevno spašava životeFoto: AFP/GettyImages

Sukobi se doista u međuvremenu kreću u smjeru da postaju nepregledni, kako pokazuje pogled u noviju povijest. A to opet, kako naglašava Münkler, utječe na primjenu međunarodnog prava. "Jedna od najškakljivijih stvari je razlikovanje između onih koji sudjeluju u borbama i onih koji ne sudjeluju." Tko se uopće bori protiv koga? To su pitanja koja klasična strategija vođenja rata ne poznaje, a na koja su odgovori od vitalnog značaja za djelovanje humanitarnih organizacija.

Pitanje oko toga tko je borac, a tko ne Crvenom križu otežava postizanje dogovora o djelovanju, navodi Johannes Richert, koji je pri njemačkom Crvenom križu zadužen za misije u inozemstvu. "Ali to nije problem međunarodnog prava, već problem provođenja misije." Ne samo da se time škodi djelovanju humanitarne organizacije, već i sami djelatnici postaju često cilj. Njemački Crveni križ je na takav razvoj reagirao intenzivnijim sigurnosnim menadžmentom: već dvije godine u toj organizaciji postoji opunomoćenik za sigurnost, zadužen za analizu opasnosti i prevenciju.

Neutralnost i diskrecija

Zadatak Crvenog križa se proteklih desetljeća u biti nije promijenio, a to je - dospjeti do žrtava sukoba. Od Crvenog križa i njegovih sestrinskih organizacija poput Crvenog polumjeseca se očekuje da pritom djeluju neutralno, miroljubivo i bez oružja. Richert dodaje da rad Crvenog križa često otežava i kroz druge humanitarne organizacije koje u kriznim područjima, pored humanitarnog rada, prate i druge interese, primjerice s misionarskom pozadinom. A to zbunjuje sudionike sukoba, koji bi onda i prema Crvenom križu mogli postati skeptični.

Crveni križ, pomoć
Paketi pomoći koji se odvoze u razna krizna podurčjaFoto: DRK

Svim sudionicima mora biti jasno da pomoć onima kojima je to potrebno nije na štetu bilo koje strane, ističe Richert iz njemačkog Crvenog križa, ali i napominje da je one koji drže oružje u rukama katkad teško u to uvjeriti. U Siriji se vladine trupe bore protiv brojnih religijskih i sekularnih, često i regionalno određenih paravojnih trupa, u Jemenu su to terorističke skupine i plemenski savezi, a u Somaliji čak i nema vladine strane - sve su to difuzni sukobi u kojima je teško pronaći prave sugovornike. "Moramo stalno raditi sasvim diskretno kako bi sukobljene strane imale povjerenja u nas", kaže Richert. On međutim dodaje i da Crveni križ uživa i jednu prednost: kroz nacionalna udruženja na mjestu događanja uvijek postoje kontakti i prije nego neki konflikt postane ozbiljan.