Dabar na tanjuru

Prije nekoliko stotina godina redovnici su ga redovito jeli na nemrsne dane, odnosno na dane kada je zabranjeno jesti meso. Bio je to njihov način da izbjegnu stroga crkvena pravila: jer, dabar ima rep bez dlaka koji pomalo podsjeća na peraju i djelomično živi u vodi. Zato ga se, prema mišljenju redovnika, moglo jesti poput ribe. Danas se dabrovina ponovo vraća na tanjure. Na Internetu se razmjenjuju recepti za pečenje s knedlama, ragu ili pirjanu dabrovinu.  

Zdravo meso? Poslastica?

Dabrovi su zaštićena vrsta, ali su se u Bavarskoj u međuvremenu tako razmnožili da je dopušten odstrel više od tisuću primjeraka godišnje. Meso se ne smije prodavati, no lovci smiju iskoristiti ono što ulove. "Ako se ubije životinju, njezino tijelo se ne bi trebalo baciti", kaže Thomas Schreder iz Bavarskog lovačkog društva.

Postoje različita mišljenja o tome jesu li dabrova leđa, šape ili rep poslastice ili ne. "Redovnici su znali što je dobro", kaže Schreder. S tim se slaže i lovac i gostioničar Jürgen Füssl iz mjesta Altenstadt an der Waldnaab u Gornjoj Falačkoj. On pojašnjava da je okus sličan divljači, primjerice srnetini. Uz dopuštenje vlasti on zajedno sa svojim prijateljima jede dabrovinu. "Većina lovaca ih jede, bilo bi šteta ne jesti ih. To je ekološko meso", priča Füssl. On dabrovinu priprema poput govedine: "Meso se zapeče, zalije i onda se lagano pirja." Kaže da je jednom probao pohati i rep, ali da mu se nije svidjelo.

Štetočina?

Dabrovi su početkom 20. stoljeća u Njemačkoj bili skoro potpuno iskorijenjeni jer ih se lovilo zbog krzna i mesa. Zahvaljujući strogoj zaštiti, njihov broj se znatno povećao. To raduje zaštitnike prirode, ali ne i seljake. Naime, ovi glodavci im uništavaju kukuruzna polja, ruše stabla i grade brane na rijekama i potocima. A onda zbog tih brana svako malo dolazi do poplava na okolnim poljima i livadama. Prošle godine je samo u Bavarskoj prijavljena ukupna šteta u visini od 600.000 eura. 

No dabrovi ne čine štetu samo na selu, nego i u gradovima. U četvrti Pasing u Münchenu pojedini građani koji stanuju u blizini gradskog parka već su postavili oko svojih kuća električne ograde da bi zaštitili vrtove od tog nepoželjnog susjeda. Zbog svega toga Walter Heidl, predsjednik udruge bavarskih seljaka, traži preispitivanje odluke o zaštiti i kaže: "Umjesto na crvenom popisu zaštićenih vrsta, dabru je mjesto na jelovniku."

Zabranjeno jesti mačke i pse

I dok se u Bavarskoj servira dabrovina, u drugim dijelovima Njemačke na stol dolaze i pečeni rakun i nutrija.

Nakon Drugog svjetskog rata u razrušenoj i izgladnjeloj Njemačkoj u loncu su često završavale i mačke - kao tzv. "zec s krova". Danas je zakonom zabranjeno konzumiranje mesa od majmuna, psa i mačke, ali ne i životinja kao što su dabar ili jazavac. Jedino je propisano da se njihovo meso najprije mora podvrgnuti veterinarskoj kontroli.

No pravi gurmani očito dabrovinu ne vide kao novu delikatesu na njemačkim tanjurima. Manfred Kohnke, izdavač gastro-vodiča Gault&Millau, priča da je zadnji put to meso jeo 1988. godine u jednom restoranu u Aachenu. Ondje mu je tadašnji poznati kuhar Gerhard Gartner servirao dabrovinu s marmeladom od luka. "Ako se dobro sjećam, dabar je imao okus poput dosadne teletine i nakon dva tjedna je skinut s jelovnika restorana."

ajg/dpa