1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dan državnosti bez pompe

25. lipnja 2010

Hrvatska slavi Dan državnosti – no, na svečanostima se ne čuju samo prigodničarske zdravice i panegirici. Visoki državni dužnosnici osvrtali su se na tešku gospodarsku krizu u kojoj se zemlja nalazi.

https://p.dw.com/p/O3RP
Zagreb, Trg Bana Jelačića
Zagreb, Trg Bana JelačićaFoto: DW

Uspjesima na međunarodnom planu postignutim u nepunih godinu dana od kako je premijerka, u svom govoru na svečanoj sjednici Vlade, Jadranka Kosor nije dala puno mjesta. Gospodarska je kriza u prvom planu, a i sama je istaknula kako nije vrijeme za floskule. „Bit ću jasna. O predloženim reformama ne ovisi samo oporavak države, nego i gospodarski opstanak Hrvatske“ rekla je Kosor i istaknula kako se zemlja nalazi pred prekretnicom koja je po svojoj težini i ozbiljnosti na tragu one s početka devedesetih: „A ona glasi ili reforme za bolji život svih ili pad kojem se ne vidi kraj.“

Paralele s teškim vremenima

Zaostavština rata, uništene kuće
Zaostavština rata, uništene kućeFoto: Ognjen Alujevic

Paralelu teških vremena iz vremena proglašavanja hrvatske neovisnosti i sadašnjosti povukao je i predsjednik Ivo Josipović: „I dok je tada njezinu opstojnost ugrožavala agresija, kroz dugi niz godina kao neprijatelji države kakvu želimo nametnuli su se korupcija i organizirani kriminal. Često koruptivna nezakonita i nepravedna privatizacija nanijele su hrvatskom društvu nemjerljivu gospodarsku, ali i moralnu štetu.“ Nezakonitost u pretvorbi i privatizaciji i neodgovornost onih koji su obnašali državnu vlast, drži predsjednik, krivci su za krizu u kojoj nije stradala samo ekonomija. „Srušen je sustav vrijednosti koji u svom središtu ima rad, društvenu pravičnost i solidarnost,“ ustvrdio je Josipović. Vladu podržava u njezinoj borbi protiv korupcije i nastojanjima da svlada gospodarsku krizu, ali podsjeća na obvezu pravednoga rasporeda tereta krize. Građani očekuju pravednu državu, a to nam govori i najavljeni referendum, naglasio je hrvatski predsjednik: „Broj potipisa koji su građani dali upozorava sve nas koji obnašamo javne dužnosti da vodimo računa o socijalnoj pravednosti.“

O referendumu koji je svojim potpisom podržalo više od 720 tisuća ljudi Jadranka Kosor danas nije govorila. Jučer je pak poručila kako za to u proračunu nema ni kune. Da bi namaknula 170 milijuna kuna koliko je, kaže, kaže potrebno za provedbu referenduma, Vlada će morati opet „rezati“ neka socijalna prava. U svom današnjem govoru posredno se osvrnula na tumačenja kako su prikupljeni potpisi bilo plebiscitarno izjašnjavanje protiv Vlade i njezinih gospodarskih mjera. „Prometnula se ovih dana i teza o tome kako o uspjehu ovih reformi ovisi budućnost ove vlade. To nije točno. O uspjehu ovih reformi ovisi budućnost svih nas,“ poručila je Kosor. Dodala je kako su reforme moguće jedino uz potporu svih građana.

Hrvatska i europska zastava na pročelju zgrade Vlade u Zagrebu
Hrvatska se nada skorom ulasku u EUFoto: Picture-alliance/dpa

Državni je vrh nakon sjednice vlade otputovao u Vukovar gdje se održava središnja proslava Dana državnosti.

25. lipnja 1991. godina Hrvatski je sabor donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja od drugih republika SFRJ i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, čemu je prethodio referendum na kojem se više od 94 posto hrvatskih građana izjasnilo za izlazak iz tadašnje federacije. Ustavna se odluka zbog međunarodnih pritisaka nije primijenila odmah. Moratorij je istekao 8. listopada 1991. kada RH definitivno raskida državno-pravne veze s ostalim jugoslavenskim republikama i postaje samostalna i neovisna država.

Autorica: Tatjana Mautner, Osijek

Odg. ur.: s. Kobešćak