1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dan intelektualnog vlasništva

Joachim Schubert-Ankenbauer26. travnja 2005

Svjetski dan intelektualnog vlasništva trebao bi podsjetiti na važnost kreativnosti i inovacije za svakodnevni život i pobljšati osjetljivost društva za tu tematiku.

https://p.dw.com/p/9ZrB

Danas je svjetski dan intelektualnog vlasništva. Proglasila ga je prije pet godina Svjetska organizacija za duhovno vlasništvo , podorganizacija Ujedinjenih naroda koja je osnovana 1970. godine s ciljem zaštite prava nematerijalnog vlasništva.

Ideje i znanje predstavljaju «sirovinu» koja postaje sve važnija. O novoj tehnoligiji ovisi više radnih mjesta nego ikad ranije. Direktor Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo Wolfgang Starein pojašnjava:

«Danas se radi o tomu kako kreativno je neko poduzeće, koliko u sebi ima razvojnog potencijala. Je li duhovno vlasništvo koje ono posjeduje prikladno zaštićeno i kako ga se najbolje može prodati na tržištu.»

Ništa nije lakše nego ukrasti duhovno vlasništvo. Prva konvencija za njegovu zaštitu stara je već više od 120 godina. Od tada se razvila velika paleta zaštitnih pravila. Pa ipak se i dalje krade.

Osobito je omiljena krađa proizvoda koji donose brz profit: CD-ova, DVD-ova, skupocjenih satova ili odjeće određenih proizvođača. Kradljivci tih proizvoda sve su perfektniji, kaže Starein.

«Danas su krivotvorine puno bolje. Kvaliteta je puno bolja, sve je teže razlikovati krivotvorinu od originalnog proizvoda. Zbog toga je sve teže i kupcima prepoznati krivotvorinu.»

Djelomice su krivotvorine i opasne, jer se primjerice krivotovore lijekovi ili rezervni dijelovi za zrakoplove. Procjenjuje se da krivotvoritelji svake godine gospodarstvu nanose štetu od preko 500 milijardi eura.

Ne krade se, međutim, samo duhovno vlasništvo velikih tvrtki, nego i malih izumitelja. Velike tvrtke često pokušavaju izbjeći plaćanje nadoknade izumitelju ili njegov izum jednostavno krivotvore. Tko se želi tomu suprotstaviti treba puno novca, a mali izumitelji najčešće ga nemaju. Starein navodi jedan primjer:

«Jedna engleska izumiteljica napravila je šalicu za bebe i malu djecu iz koje se jelo ne prolije, ako šalica padne na pod. Tu je šalicu kopirala jedna velika robna kuća. Izumiteljica je utrošila sve što je imala da bi zaštitila svoju ideju. Ali, imala je sreće, uspješno se obranila.»

Internet je otvorio brojne nove mogućnosti krađe duhovnog vlasništva. Vrlo omiljena je registracija internet-adrese poznatih osoba ili poduzeća. Onda se za ustupanje adrese traže milijuni.

Svjetska organizacija za zaštitu intelektualnog vlasništva razvila je dobar sustav posredovanja u takvim slučajevima. Ali, inače ona je prije svega mjerodavna za savjetovanje zemalja, svojih članica. A tko smatra da mu je ukradeno duhovno vlasništvo, mora se obratiti sudovima.