Deset godina zaštite Antarktike

Sporazum koji je na snagu stupio 14. siječnja 1998. kako bi se sačuvao osjetljivi ekološki sustav kontinenta na južnom Zemljinom polu predviđa zaštitu toga područja na 50 godina od eksploatacije njegovih sirovina. U njemu se Antarktiku proglašava "prirodnim rezervatom posvećenim miru i znanosti". Ali, ono što vrijedi za kontinent na južnom polu, ne vrijedi na drugom kraju Zemlje. Prošle godine je počela utrka u eksploataciji sirovina na Arktiku. Zemlje koje ga okružuju proglasile su svoja prava na korištenje određenih područja nadajući se prije svega da će na njima pronaći velike količine nafte.

Veliki uspjeh Greenpeacea

"Svjetski park Antarktika jedan je od najvećih uspjeha organizacije Greenpeace. Po prvi put je pod zaštitu stavljen jedan čitav kontinent", kaže Roland Hipp koji je u ime organizacije Greenpeace vodio kampanju za zaštitu Antarktike. Ali, unatoč zadovoljstvu uspjehom na jednom kraju Zemlje, zabrinjava ga stanje na drugom kraju:

"Prijeti opasnost uništenja Arktika. Utrka koja je počela oko eksploatacije tamošnjih sirovina mora pod hitno biti zaustavljena", kaže Hipp ukazujući da je i za Arktik potrebna sveobuhvatna zaštita.

Zaustavljene pripreme za eksploataciju

Greenpeace je sve učinio kako bi Antarktika bila proglašena zaštićenim područjem. Radilo se o tomu da se zaštiti netaknutu divljinu prirode i da se nastavi tradiciju međunarodne suradnje i korištenja znanstvenih istraživanja na dobrobit čovječanstva.

Kad je 1983. pokrenuta ta kampanja Greenpeace je provodio inspekcije okoliša na područjima na kojima su neke zemlje pripremale eksploataciju sirovina. Od 1987. do 1991. Greenpeace je imao čak vlastitu nadzornu postaju na Antarktici. Snimkama miniranja područja na kojem se gnijezde pingvini, koje je provodila Francuska kako bi mogla izgraditi pistu za slijetanje zrakoplova koji bi dovozili ljudstvo i opremu na njezinu postaju, kao i nizom drugih akcija Greenpeace je izazvao veliku međunarodnu pozornost. Ona je bila presudna za sporazum potpisan 1991. u Madridu. Ali, s ratifikacijom nije išlo tako glatko. Tek 16. prosinca 1997. Japan je kao posljednja od 26 zemalja s pravom glasa ratificirala sporazum koji je mjesec dana kasnije stupio na snagu.

Lov ugroženih vrsta kitova

Sporazum, međutim, ne daje potpunu zaštitu divljini Antarktike. U Južnom polarnom moru ugrožene su brojne vrste ribe zbog prevelikog izlova i ilegalnog ribarenja. Područje zaštite kitova stalno se krši: japanski kitolovci svake godine ubijaju na stotine kitova pod krinkom znanstvenih istraživanja. I ove godine namjeravaju ubiti oko 1000 kitova raznih vrsta, od kojih neki pripadaju među ugrožene vrste. Aktivisti Greenpeacea koji se trenutno nalaze tamo na brodu "Esperanza" jučer su otkrili japansku flotu kitolovaca i prate njezino djelovanje. (dpa)