1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ZdravljeGlobalno

Diskriminacija žena povećava rizik od pojave raka

27. rujna 2023

Rak je jedan od najčešćih uzroka smrti kod ženske populacije. Milijuni života bi mogli biti spašeni kada bi žene imale bolji pristup prevenciji i liječenju bolesti. Stručnjaci se zalažu za feministički pristup problemu.

https://p.dw.com/p/4WmUx
MRT pregled
Preventivni pregledi smanjuju rizik od rakaFoto: Rainer Jensen/dpa/picture alliance

Rak je diljem svijeta jedan od tri najčešća razloga prijevremene smrti kod žena mlađih od 70 godina. Od 2,3 milijuna žena iz te skupine koje svake godine preminu od posljedica raka, oko 1,5 milijuna života bi moglo biti spašeno, tvrdi jedna nova analiza – ali samo pod uvjetom da se poboljša proces ranog otkrivanja bolesti, odnosno eliminira glavne rizike koji i dovode do pojave raka. Dodatnih 800.000 smrtnih slučajeva bi se moglo spriječiti kada bi sve žene imale pristup optimalnom tretmanu oboljelih od raka.

Diskusija oko raka kod žena se, sudeći po navodima Komisije Lancet, koja političarima koji donose odluke želi dati preporuke po pitanju organizacije zdravstvenih i sustava socijalne skrbi, često koncentrira na „ženski rak", poput raka dojke ili rak grlića materice.

No, svake godine oko 300 tisuća žena mlađih od 70 godina umre od posljedica raka pluća, a 160.000 od raka debelog crijeva. Posljednjih desetljeća je u mnogim zemljama s visokim primanjima broj smrtnih slučajeva zbog raka pluća kod žena veći nego zbog posljedica raka dojke, kaže dr. Isabelle Soerjomataram, zamjenica voditelja Odjela za nadzor raka pri International Agency for Research on Cancer (IARC). Ona je ujedno jedna od predsjednica Lanceta.

Ćelije raka u ljudskom tijelu
Ćelije raka u ljudskom tijeluFoto: ersin arslan/Zoonar/picture alliance

Feministički pristup

Glavni razlog za činjenicu da žene imaju tako loš pristup preventivnim mjerama, raspoznavanju raka i tretmanu te bolesti, prije svega je neravnopravnost spolova. Komisija Lancet zato zahtijeva novu „feminističku agendu" za liječenje raka, kako bi se eliminiralo tu neravnopravnost između spolova, odnosno diskriminaciju ženu.

U zdravstvenim sustavima, u liječenju raka, pa i u istraživanju raka moralo bi se mnogo intenzivnije uvažiti potrebe žena, kako bi se, globalno gledajući, smanjio rizik od raka kod ženske populacije, tvrdi se.

Na izradi novog izvještaja "Women, power, and cancer: A Lancet Commission" sudjelovao je iznimno raznovrstan, međunarodni tim stručnjakinja s područja kao što su ljudska prava, ravnopravnost spolova, pravo, ekonomija, sociologija, prevencija i tretman raka, odnosno ljudi koji su zastupali interese pacijenata.

"Diljem svijeta se pitanje zdravlja žena koncentrira često na reproduktivno zdravlje i zdravlje majki, što je tijesno povezano s antifeminističkom definicijom vrijednosti i uloge žena u društvu, za to vrijeme je pitanje raka znatno manje zastupljeno", kaže dr. Ophira Ginsburg, vodeća savjetnica za kliničko istraživanje u Center for Global Health National Cancer Institute.

Rizični faktori za pojavu raka

Sudeći po navodima Komisije, uzroke rizičnih faktora za pojavu raka kod žena bi se moralo preciznije istražiti, s obzirom na to da su oni manje poznati od rizičnih faktora kada se radi o pojavi raka kod muške populacije. Postoje brojne naznake da ima određena veza između konkretnih proizvoda koje koriste pretežito žene, na primjer za izbjeljivanje kože ili za „peglanje" kose, i povećanog rizika od pojave raka.

Mnoge žene nisu uopće svjesne brojnih rizičnih faktora, koje se može relativno lako eliminirati: oko 1,3 milijuna žena iz svih starosnih skupina je u 2020. preminulo od posljedica četiri najvažnija rizična faktora koji utječu na rak: duhan, alkohol, pretilost i infekcije. Mnoge žene jednostavno podcjenjuju te rizične faktore. Tako je jedna studija iz 2019. došla do zaključka da je samo 19% žena, koje su u Velikoj Britaniji sudjelovale u programu preventivnog pregleda s ciljem ranog otkrivanja raka, uopće znalo da je jedan od glavnih faktora koji utječu na pojavu raka dojke – alkohol.

"Mišljenja smo da je došlo vrijeme da vlade na to djeluju politikom koja se temelji na specifičnostima spolova, politkom koja jača svijest po pitanju tih rizičnih faktora,  odnosno smanjuje izlaganje žena tim faktorima", kaže dr. Isabelle Soerjomataram.

Što je s potrebama žena?

S obzirom na to da su brojne žene diljem svijeta diskriminirane po pitanju njihovih šansi za obrazovanjem ili zaposlenjem, one često uopće ne raspolažu financijskim sredstvima koja su potrebna za plaćanje skupih tretmana, odnosno postupaka liječenja od raka.

A tu je i još jedan problem: s obzirom na to da muškarci uglavnom ne preuzimaju glavni teret skrbi oko djece, žene koje boluju od raka često nisu u mogućnosti pobrinuti se oko vlastitog zdravlja, kaže jedna od autorica studije prof. Nirmala Bhoo-Pathy, s Universiti Malaya u Kuala Lumpuru i Queen's University Belfast. "Zbog normi vezanih uz ulogu spolova, od žena se često očekuje da one potrebe vlastite obitelji stave ispred vlastitih potreba ili čak nauštrb vlastitog zdravlja, što ponekad vodi do toga da otežu s konzumiranjem zdravstvenih usluga."

Žene kao neplaćene njegovateljice

Diskriminirajuće uloge među spolovima su osim toga odgovorne i za činjenicu da su uglavnom žene te koje preuzimaju neplaćenu skrb o osobama oboljelim od raka, i to uglavnom bez adekvatne valorizacije od strane društva. Zato Komisija Lancet zahtijeva uvođenje poštenijih i inkluzivnijih standarda po pitanju plaća za njegu pacijentica i pacijenata koji boluju od raka.

Njemački centar za istraživanje raka
Kako poboljšati prevenciju i podići svijest o rizičnim faktorima?Foto: Uwe Anspach/dpa/picture alliance

Diskriminacija žena u mnogim je društvima po mišljenju Lanceta ujedno i razlog zbog kojeg se „koči" uspon žena u struci na vodeće pozicije u istraživanju raka, politici prema raku ili odnosu prema raku u praksi. To je po njima i jedan od glavnih razloga zašto danas postoji tako malo preventivnih mjera „skrojenih" po potrebama žena, odnosno mjera u liječenju raka prilagođenih ženskoj populaciji. To vrijedi i za bolnice, centre za tretman raka, odnosno istraživačke institute, u kojima globalno gledajući vodeću ulogu žene imaju samo u 16% slučajeva. 

Jačanja prava žena

Komisija se osim toga zalaže i za uvažavanje spolno specifičnih tema u sva polja politike koja se tiču odnosa prema raku, odnosno smjernica povezanih s tom temom – kako bi se na pravedan način odgovorilo na potrebe i želje svih žena.

Potrebne su osim toga, kaže Komisija, i strategije za jačanje svijesti samih žena po pitanju rizičnih faktora, odnosno simptoma raka, te poboljšanja u domeni ravnopravnosti pristupa tretmanima ranog prepoznavanja bolesti i dijagnoze raka. Sve to bi se moglo na bolji način osigurati i podjednakom zastupljenošću žena na vodećim pozicijama, dodaje se u studiji Komisije Lancet.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu