Dječji muzeji: "Learning by doing"

Sedmogodišnji Jonas je oduševljen. On u staroj pocinčanoj kadi pere prljavu lanenu krpu pomoću posebne naprave za pranje. Taj se učenik s roditeljima nalazi u dječjem muzeju Klick u Hamburgu. Za razliku od tradicionalnih muzeja, u ovome djeca sve mogu sama isprobati. U izložbenoj prostoriji na temu "prabakina svakodnevica" nije samo Jonas otkrio svoju omiljenu zanimaciju. "Najradije bih tu prala, to mi se prilično svidjelo.”, kaže trogodišnja Nele, koja je s majkom već istražila čitavu izloženu kuhinju.

Claudia Strecker iz muzeja Klick priča što se sve u njemu može otkriti:

“Ovdje je tako da smo napravili kuhinju po uzoru na one iz 50.-ih godina, a dio te kuhinje je i nekadašnja veš-kuhinja. U drugom su dijelu stare peći na drva i ugljen koje ložimo zajedno s djecom."

Posvuda se nešto radi, dira i isprobava. To je smisao muzeja za djecu i mlade, kojih u Njemačkoj sa stalnim postavama sada već ima više od 20. A tu su još i brojne privremene posebne izložbe. Ideja “Learning by doing” potječe iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje postoji više od 400 dječjih muzeja. Claudia Strecker kaže:

“U stvari se ovaj nagli porast može objasniti povećanom potrebom da se za djecu stvori prostor u kojem mogu sama isprobati i istražiti različite stvari. Danas je malo djece koja kao nekada jednostavno mogu izaći van i istražiti svoju okolinu.”

Djeca se posvuda dobro zabavljaju: u izložbenim prostorima na temu “ljudsko tijelo”, “novac” ili “gradilište”. U svim prostorno i vizualno odvojenim tematskim područjima ima mnogo toga što se može otkriti. Tu je naprava za mjerenje volumena pluća, kostur kojeg se može rastaviti ili stol koji proizvodi zvukove ljudskog tijela.

Posebno je omiljen prostor u kojem veliki i mali posjetitelji mogu tiskati novca koliko god žele i time kupiti jelo ili otvoriti račun u banci Klick.

Ovaj muzej nailazi na zanimanje i kod odraslih, kaže jedan otac: “Ovdje su predočena mnoga zanimljiva područja, pa se čak i četverogodišnjaci izvrsno zabavljaju, ali i za odrasle ovdje nipošto nije dosadno."

I jedna baka ne skriva oduševljenje: “Super je da se djecu potiče da rade nešto što inače nikada ne rade. Inače igraju nogomet, ali ovo ovdje je vrlo kreativno.”

Udruga Dječji muzej Hamburg skoro je deset godina u gradu tražila pogodan prostor i na kraju je pronašla zgradu u četvrti koja se smatra socijalno problematičnom. Arheologinja i odgojiteljica Claudia Strecker upravo u tome vidi prednost ove lokacije:

“U stvari su mnogi dječji muzeji nastali upravo u četvrtima poput Brooklyna i Bronxa u New Yorku kako bi socijalno problematični dijelovi grada imali svoju atrakciju za djecu. Za te je gradske četvrti to krajnje pozitivno, jer time dobivaju na vrijednosti.”

Unatoč velikom uspjehu, novi dječji muzej u Hamburgu mora se prije svega financirati iz dobrovoljnih priloga, jer grad za njega ne izdvaja ni centa.