Do kada strani suci ostaju u BiH?

Odluka visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o produženju mandata stranim sucima i tužiteljima u odjelima za ratne zločine pri Sudu i Tužiteljstvu BiH još uvijek izaziva različite reakcije. Razlikuju se i mišljenja stručnjaka o nametnutim odlukama ali i o stanju u pravosuđu - ovisno o tome iz kojeg entiteta dolaze. Profesor Ustavnog prava iz Banja Luke Petar Kunić kaže da je pravosuđe u BiH "katastrofalno" jer je izabran loš model reforme kojeg ostale institucije jednostavno ne mogu pratiti. Kunić kaže da model koji je preuzeo BiH ne može isto funkcionirati u svim zemljama: "Ne možete smokvu iz Dalmacije presaditi u Banja Luku i očekivati da ona daje plod. Tako je ista stvar i s pravosuđem. Ne može Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) funkcionirati u našim okolnostima jer materijalna situacija je drugačija nego recimo u Švedskoj ili nekim zemljama koje su preuzele taj model. Osim toga, drugačija je i svijest. Nismo mi u toj razvojnoj fazi da možemo prihvatiti taj model."

"Srpski političari opstruiraju pravosuđe"

Bivši Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch donio je na kraju svog mandata u BiH Odluku o donošenju Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu na nivou BiH. Srpski političari nikada u cijelosti nisu prihvatili reformu na način na koji je provedena. Profesor Ustavnog prava iz Sarajeva Omer Ibrahimagić kaže da upravo srpski političari cijelo vrijeme rade na opstrukciji bosanskohercegovačkog pravosuđa što mora prestati. Ukoliko bi bilo političke suglasnosti svih u BiH, Ibrahimagić smatra da strani suci i tužitelji ne bi ni bili potrebni: "Podržavam ovaj Inzkov prijedlog. Smatram da je on ustvari iznuđen iz jednostavnog razloga što država ne funkcionira a neko unutar države neće da ona funkcionira. Mi imamo suce i za ratne zločine i za kriminal ali nama ne funkcioniraju parlament i vlada BiH. O tome se radi."

Sedam godina nakon reforme pravosuđa...

Stručnjak za međunarodno pravo Miroslav Mikeš kaže kako je već samo postavljanje pitanja jesu li bosanskohercegovački suci i tužitelji sposobni za preuzimanje cijelog pravnog sustava samo po sebi ponižavajuće. On također kaže: "Poznato je da je reformu pravosuđa proveo direktno OHR u čijem sastavu je bila neovisna komisija za pravosuđe. I sedam godina nakon provedene reforme govoriti da ne postoji dovoljan broj sudaca i tužitelja koji bi mogli participirati u Sudu BiH je zaista lišeno svakog smisla."

Izvršni direktor Transparency Internacionala Srđan Blagovčanin smatra da je pravosuđe u BiH u katastrofalnom stanju te da su stranci još uvijek potrebni. On dapače smatra da bi njihov odlazak bio poguban za daljnju borbu protiv korupcije i kriminala u BiH i da bi zadao ozbiljan udarac vladavini prava: "Nadležne institucije nisu učinile ništa kako bi se odlaskom stranih sudaca i tužitelja popunile te rupe koje će nastati, odnosno kako bi se zaposlili domaći tužitelji i kako bi se osigurala dodatna sredstva za njihovo financiranje jer znamo da rad međunarodnih sudaca financiraju zemlje iz kojih dolaze."

Mnogi u BiH još smatraju da reforma pravosuđa nije završena i da je potrebno ili ponovo provesti potpunu reformu za koju će ovaj put biti sve političke opcije u zemlji ili s druge strane u hodu mijenjati i prilagođavati sustav uvjetima u kojima se nalazi BiH. S obzirom na političku situaciju u zemlji, ovaj drugi model izvjesnije je rješenje za bosanskohercegovačko pravosuđe.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm