Država s najskupljom administracijom u Europi

Bosna i Hercegovina ima glomazan i, prema ocjeni analitičara, neefikasan administrativni aparat. "Na administraciju troši polovinu bruto godišnjeg proizvoda dok je u normalnim zemljama ta potrošnja ispod deset posto", kaže ekonomski stručnjak Eldar Dizdarević i zaključuje: "Gospodarstva daleko jačih zemalja ne bi mogla izdržati takvu administraciju kakvu ima BiH, a naše je gospodarstvo pritom i slabašno, ratom uništeno te potpuno otvoreno konkurenciji". On dalje ukazuje na činjenicu da je u svim organima uprave ogroman broj nepotrebnih radnih mjesta i podsjeća da se zbog sličnih problema i ekonomski daleko moćnija Grčka, članica Europske unije, našla pred kolapsom. "Nema ministarstva koje nema po četiri ili pet savjetnika, koje ima dvadeset do trideset posto više ljudi nego što bi po najoptimalnijim varijantama trebalo da bude", potkrepljuje Eldar Dizdarević svoje tvrdnje.

Država s najvećim brojem ministara po glavi stanovnika

Na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima je oko 260 ministara, zastupnika i delegata, što BiH svrstava u red država s najvećim brojem ministara po glavi stanovnika, kaže predsjednik ACIPS-a (Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije) Sanel Husikić. "Ako se tome doda i broj zaposlenih u 137 općinskih administracija, te broj službenika u raznim državnim i entitetskim agencijama, može se zaključiti da je BiH izuzetno skupa država, što se posebno odnosi na Federaciju BiH", dodaje Huskić.

Federacija BiH sa svojih deset kantona je toliko skupa da iz budžeta gotovo 70 posto sredstava ide na održavanje administracije. Kada se ona podmiri, ostaje vrlo malo novca za razvojne inicijative, odnosno, ne ostaje gotovo ništa.

Zašto se vlasti protive korjenitim reformama?

Vlasti računaju na podršku administracije na predstojećim izborima, pa je svaka inicijativa za njeno smanjenje unaprijed osuđena na propast, dodaje Huskić. "Vladajuće stranke su napunile administraciju svojim ljudima i to0 su njihovi klijenti. Njihov vitalni interes je da se to biračko tijelo, ta glasačka moć ne smanjuje", kaže Huskić.

Vladajuća oligarhija zato oštro osuđuje svaku inicijativu za ukidanje kantona ili barem smanjenje njihovog broja, kaže Predsjednik ACIPS-a. "Za Federaciju bi najrealnije bilo, ne trenutačno već postepeno ukidanje kantona, odnosno prebacivanje nekih kompentencija na federalni nivo uz istovremeno ukrupnjivanje kantona. Nema potrebe za deset kantona kada je moguće da sve sve organizira u, recimo, tri kantona", kaže Huskić.

BiH je država sa najvećom javnom potrošnjom na administraciju u Evropi. Nedostatak budžetskih sredstava vlasti ove zemlje pokrivaju zaduženjima kod Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke što je, prema ocjeni analitičara, kupovina socijalnog mira do predstojećih izbora.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: D. Dragojević