Elektronska knjiga - kraj i prije početka?

Izdavači knjiga ne mogu reći kako nisu znali što će se dogoditi. Kada se pojavilo prvo osobno računalo početkom osamdesetih prošlog stoljeća, kvaliteta slike i tona kojeg je ono moglo pokazivati, bilo je upravo jadno i daleko od "pravih" nosioca zvuka i slike. Ali već 1999. se pojavio Napster preko kojih su ubrzo milijuni obožavatelja "skidali" i nudili muzičke brojeve.

Već kad je računalska tehnologija "progutala" ne samo zvuk, nego i filmove i dovela čak i Hollywood u ozbiljne nevolje, polako se počela pojavljivati ponuda gdje bi se preneseni sadržaji ipak i naplaćivali. Ali čak i to nisu uspjeli osoviti na noge muzički nakladnici i producenti, nego jedan Apple sa iTunes-om, Amazon ili slični portali gdje se može "skidati" medijski sadržaji uz određenu naplatu.

Dok je možda kod Napstera još bilo jednostavno "izvući mu utičnicu", čitav promet ilegalnim kopijama se već odavno preselio u sivu zonu svjetske računalske mreže. I kada su već čitavi odredi odvjetnika "lovili" prijestupnike koji "skidaju" najnovije hitove, pojavila se i - elektronska knjiga.

Kao Crvenkapica u šumi prepunoj vukova

Isprva su tako bile objavljivane samo stručne knjige ili časopisi, ali izdavači su ubrzo shvatili kako moraju ponuditi i popularnu literaturu u elektronskom izdanju kako ih "ne bi pregazilo vrijeme". Sredinom dvije tisućitih su onda i književni izdavači krenuli u napad. Među prvima i primus na tržištu Amazon, ali u Njemačkoj je tu i mnogo drugih: libri.de, libreka.de ili bucher.de.

U Njemačkoj je udio elektronskih knjiga još veoma skroman i jedva da je prešao 2%. Mnogi još žele listati "pravu" knjigu, a zamjeraju im i što za takvu "virtualnu" knjigu moraju plaćati istu cijenu kao i za onu od papira. Naravno, tu govorimo o legalnim kopijama.

Jer ilegalnih ponuđača ima sve više. Na primjer, samo portal TorBoox nudi gotovo 42 tisuće naslova, među njima i sve najnovije i najčitanije bestsellere. Broj korisnika takvih portala je, u usporedbi s onima koji su nudili glazbu, razmjerno skroman. Ali i preko 1,2 milijuna "skinutih" knjiga s kojima se hvali samo TorBoox, obzirom koliko ljudi uopće redovito čita knjige, za književne nakladnike znači - katastrofu.

Zašto ne legalni "flat-reading"?

Naravno, knjige se pokušavaju zaštititi od ilegalnog kopiranja i tu prednjači Amazon koji za svoj čitač traži osobit format datoteke knjiga. Ali kao što je to kod svakog šifriranja, ako je šifra previše složena, onda i korisnici Kindlea imaju problema istu knjigu čitati na dva različita uređaja. S druge strane, "hackerima" je upravo izazov "razbiti" i najsloženiju šifru i nije teško pronaći takav program na internetu.

Za to vrijeme, ilegalni portali nude formate gdje knjigu možete čitati kako hoćete i gdje hoćete; na čitaču, tabletu, mobitelu, računalu... I dok izdavači još razmišljaju, što da učine, TorBoox je morao uvesti članarinu za svoje korisnike. Jer, postao mu je glavni problem što zbog tolikog broja korisnika treba i snažnije računalske poslužitelje. Zato od ovog listopada traži tri eura mjesečno - za "flat reading", dakle možete skinuti knjiga koliko hoćete.

Zapravo, za razliku od onoga što se dogodilo sa glazbom i filmovima - i poučeni da je to zapravo uzrokovalo ozbiljnom krizom kad treba snimiti novi film ili "lansirati" neku novu grupu ili pjevača, sami "pirati" su ponudili njemačkoj udruzi izdavača da će obustaviti svoju platformu ako pak ta udruga ponudi svoj, dakle legalni "flat reading".

To bi onda značilo da bi pisci i autori ipak dobivali neku naknadu i tako pisali nove knjige, ali svima mora biti jasno - više neće biti moguće za neku knjigu dobiti 15 ili 20 eura. Inače, to će biti Amazon ili neki drugi gigant u tom području koji će onda određivati odnose na tržištu knjiga.

Predaleka, opasna budućnost

Ali to je za njemačke izdavače ipak bio preveliki skok u (neizvjesnu) budućnost. Glasnogovornica Udruge, Claudia Paul upozorava korisnike kako se na takvim platformama "kreću u ilegalnom području", nego ih upućuju i na druge platforme gdje se knjige uredno prodaju. No gospođa Paul tek apelira na knjigoljupce jer dodaje kako Udruga izdavača "nema osobito mišljenje o sankcijama" protiv ilegalnih korisnika.

Barem to je u duhu vremena: u usporedbi s muzičkim albumima ili filmovima, "skidanje" knjige sa današnjim internetskim vezama traje tek djelić sekunde gdje se jedva može još evidentirati, tko je "skinuo" neku knjigu. U "sivim zonama" i na primjer, u peer-2-peer mrežama se zato već iz tehničkih razloga rijetko nude pojedini naslovi - nego čitave biblioteke, sa nekoliko tisuća naslova.

Utjeha književnim izdavačima jest kako korisnici doista jesu, u načelu, spremni platiti za medijski sadržaj koji koriste. Dugo je trebalo da to shvate i u muzičkoj industriji, ali je naravno pitanje i primjerene cijene. Ali nakon dugih (gladnih) godina, danas muzička industrija ipak svaki peti euro zarađuje - sa "skinutim" brojem u MP3 formatu, a tendencija ukazuje na porast.