EU nepoznanica – hoće li europski Ustav preživjeti brodolom iz 2005.?

Što se može reći za europski Ustav koji je ratificiran u 14 država ali je na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj odbijen? Francuski predsjednik Jaques Chirac izjavio je ovoga tjedna da želi oživjeti samo pojedine segmente ustava, dok je nizozemski ministar vanjskih poslova Bernhard Bot rekao kako djelomična reanimacija nema smisla jer je zajednički Ustav mrtav. Tome je, pak, proturječio austrijski predsjednik Wolfgang Schuessel koji trenutno predsijeda Ministarskim vijećem: «Ustav nije mrtav,» tvrdi on.

"Ustav nije mrtav"

Schüssel bi trebao definirati nove institucije i novi način glasovanja u proširenoj Uniji, a predsjednik Odbora Europskog parlamenta zaduženog za izradu novog ustava Jo Leinen mišljenja je da je on najbolji kompromis koji se trenutno može postići u Uniji: «Ne vidim o čemu bi se trebalo iznova pregovarati», kaže on. «Već se četiri godine intenzivno pregovaralo. Svatko tko sazove novi konvent, dobit će manje nego što sada imamo. Zato novi pregovori zvuče dobro, ali zapravo nisu dobri.»

Treba li mijenjati tekst?

Jo Leinen i većina EU-parlamentaraca zalažu se za to da se dogovoreni tekst Ustava ne mijenja nego da se nadopuni dodatkom o socijalnopolitičkoj ulozi Europe kako bi se suzbili postojeći strahovi: «To je galantno rješenje jer se postignuti kompromis ne mora dirati, već mu se samo moraju prikačiti neka pojašnjenja. Pojašnjenja koja bi imala istu pravnu snagu kao i sam Ustav. To je dobar put koji je oproban već kada su Danci rekli ne Mastritškom ugovoru i koji se pokazao uspješnim.»

Merkel ponudila rješenje

Taj put je predložila i savezna kancelarka Angela Merkel. Upitno je samo hoće li to biračima u Francuskoj i Nizozemskoj biti dovoljno. Konačne odluke oko Ustava past će vjerojatno tek u 2007., nakon nacionalnih izbora u tim dvjema zemljama. No, sa zelenim svjetlom Ustavu, kakvo je stiglo iz njemačkog parlamenta ni u kojem se slučaju ne može sigurno računati iz Danske ili Velike Britanije. Jo Leinen, stručnjak za Ustav u europskom parlamentu ukazuje na to da bez novog ugovora koji će unijeti više transparentnosti i demokratičnosti, Unija, na duže staze, neće moći funkcionirati kako valja: «Što se europskog parlamenta tiče, daljnjeg proširenja Unije neće biti ako se ne donese novi Ustav. Odlučeno je da će Bugarska i Rumunjska biti zadnje koje će ući u Uniju s ugovorom iz Nizze. Kod Hrvatske, Makedonije i drugih to će biti jako teško. Mislim da bi to mogla biti poluga koja će dovesti do rješenja.»

Što kaže Europski parlament?

Idućeg tjedna će europski parlament u Strassborugu zauzeti službeni stav prema pitanju novog Ustava. Inicijativu francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca za stvaranje takozvane «jezgre Europe» za intenzivniju suradnju od država koje to žele, predsjednik Kluba zastupnika konzervativaca u europskom parlamentu, CDU-ovac Hans-Gert Poettering odbacuje sa sljedećim objašnjenjem: «Odlučno ćemo se usprotiviti tome da se izvan okvira zajednice stvaraju radne grupe, što se predlaže iz Pariza. Takve incijative odbacujemo jer bi one samo doprinjele dijeljenju Unije a takvih psiholoških jazova smo u prošlosti prečesto vidjeli.» I savezna Vlada u berlinu reagirala je hladno na Chiracovu ideju. Zastupnik u parlamentu Leinen smatra da je time test-balon koji je pušten iz Pariza već ispuhao.