EU se priprema za nadzor Kosova

Današnji sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova država članica Europske unije u Bruxellesu neće biti samo u znaku prijetnji Hladnim ratom i zveckanja oružjem, što je rezultat netom završene 43. Međunarodne konferencije o sigurnosnoj politici u Münchenu, već poglavito Kosova, osobito nakon što je proteklog vikenda u prosvjedima u Prištini poginulo dvoje ljudi. Određenje budućeg statusa Kosova predvodi UN-ov posrednik Ahtisaari, koji je prije nešto više od tjedan dana svoj prijedlog predstavio Beogradu i Prištini. Ahtisaari naglašava kako je cilj stvoriti «temelj za buduće stabilno Kosovo na kojem će moći živjeti sve skupine: Albanci, Srbi i ostali» – i to, kako uvijek ističe bivši finski predsjednik, «u dostojanstvu i sigurno s boljom gospodarskom perspektivom».

Ahtisaari ne spominje neovisnost

Posrednik Ahtisaari je dosad izbjegavao riječ «neovisnost». No, njegovi prijedlozi de facto idu u pravcu odcjepljenja Kosova od Srbije, ali uz nekoliko uvjeta. Prije svega srbijansko stanovništvo treba zaštititi od napada kosovskih Albanaca. Stoga se na Kosovu i nalaze NATO-ove zaštitne snage – KFOR s 16 000 vojnika. Osim toga Kosovo bi se do daljnjega nalazilo pod upravom Europske unije. I njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier smatra da će se «Europska unija pobrinuti da se na Kosovu osigura trajno državno-pravno uređenje i razvoj kako bi se zajamčila sigurnost». Steinmeier kaže kako oko tog pitanja postoji suglasnost i da se Europska unija za tu misiju priprema već dugo vremena.

Bojazan od lančane reakcije

Europska unija podržava Ahtisaarija u njegovim prijedlozima za Kosovo, premda postoje i pojedine sumnje u redovima Europljana, prije svega oko pitanja je li neovisno Kosovo pravi put. Španjolci, na primjer, strahuju da bi Baski u Španjolskoj mogli također tražiti neovisnost. U Rusiji postoje slične strepnje, ako se baci pogled na regije bivšeg Sovjetskog Saveza, gdje također postoje snažne težnje za neovisnošću.

Posljednju riječ ima Vijeće sigurnosti

Ruski je ministar obrane Sergej Ivanov upozorio kako bi neovisno Kosovo moglo izazvati lančanu reakciju. «Moramo pripaziti da ne otvorimo Pandorinu kutiju», doslovno je rekao Ivanov. Rusko pritivljenje i moguća blokada odluke u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda najjača su karta kojom raspolaže Vlada u Beogradu, jer se konačna odluka o budućem statusu Kosova nalazi u rukama najmoćnijeg tijela Svjetske organizacije, u kojem je Rusija stalna članica i gdje Moskva ima pravo na veto, a odluka i glasovanje očekuje se idućeg mjeseca. Do tada Ahtisaari namjerava pregovarati i sa Srbima i s kosovskim Albancima. Ukoliko propadne Ahtisaarijev prijelog u Vijeću sigurnosti, moguće je da Sjedinjene Države, a s njima i barem neke članice Europske unije, jednostrano priznaju Kosovo kao neovisnu državu i time stave međunarodnu zajednicu pred gotov čin. No, jedno je sigurno: Pitanje budućeg statusa Kosova je zasigurno najveći izazov za njemačko Predsjedništvo Europskom unijom.

Nastavak pregovora sa Srbijom ili ne?

Ministri će raspravljati i o tome treba li sa Srbijom nastaviti pregovore u sklopu Pakta o stabilizaciji i pridruživanju, koje je Europska unija prekinula prošle godine zbog nesuradnje Beograda s Haaškim sudom. Pojedine članice poput Austrije se zalažu za nastavak pregovora. Tako je austrijska šefica diplomacije Ursula Plassnik poručila kako Austrija smatra da Beograd mora odlučno surađivati s Haaškim sudom, a glede pitanja kojeg trenutka mora postojati potpuna suradnja s Haagom, Beč smatra kako je to tek kraj pregovora o SSP-u.

Na dnevnom redu i druge teme

Ostale teme sastanka Vijeća ministara su Afganistan, Iran i Bliski istok. Posebice nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma između palestinskih organizacija Hamasa i Fataha i dogovora o tvorbi Vlade nacionalnog jedinstva ministri će procijeniti daljnje izglede za nastavak mirovnog procesa na Bliskom istoku. Ministri će dati i zeleno svjetlo za policijsku misiju Europske unije u Afganistanu.