1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KonfliktiUkrajina

Europska pomoć Ukrajini znatno veća od američke

12. listopada 2023

Europske zemlje su, za razliku od SAD-a, Ukrajini već sad obećale znatnu pomoć i u idućim godinama. Ta je pomoć već planirana kao posebna stavka u proračunima. Tko pomaže najizdašnije?

https://p.dw.com/p/4XRNP
Ukrajinski predsjednik Zelenski u Nozozemskoj, prilikom razgledanja borbenih zrakoplova F-16
Ukrajinski predsjednik Zelenski u Nozozemskoj, prilikom razgledanja borbenih zrakoplova F-16Foto: Piroschka van de Wouw/REUTERS

Ukupni volumen vojne, financijske i humanitarne pomoći, koju su europske zemlje već stavile Ukrajini na raspolaganje ili su ju obećali dati, dva puta je veći od volumena američke pomoći toj zemlji. Europa je na putu da pretekne SAD-a po pitanju pomoći napadnutoj zemlji. U planovima proračuna europskih država ta je pomoć već planirana kao posebna stavka, i u budžetu EU-a, ali i u proračunima pojedinih zemalja. 

Do ove spoznaje je došla skupina od sedam znanstvenika iz Instituta za svjetsku privredu (IfW) u njemačkom Kielu,  koji od veljače prošle godine i sveobuhvatne ruske invazije u okviru projekta "Ukraine Support Tracker" prate i dokumentiraju međunarodnu podršku Ukrajincima. U najnovijem izvještaju se nalaze podaci koji su bili dostupni do 31. srpnja 2023. Novčana, odnosno druga pomoć koja je Ukrajini obećana na posljednjem sastanku takozvane „Rammstein-skupine“ u srijedu u Bruxellesu, nije dakle sadržana u objavljenoj bilanci. Na ovotjednom sastanku je američki ministar obrane Lloyd Austin doduše naglasio kako će SAD nastaviti pružati podršku Ukrajini sve dok to bude potrebno. No, unutarnjopolitičke trzavice u Washingtonu bude sumnje oko toga hoće li američka vlada doista i ubuduće moći slati pomoć Ukrajini u istom obujmu u kojem je to činila do sada.

Njemački Leopardi za Ukrajinu
Njemački Leopardi za UkrajinuFoto: Polish Chancellery of Prime Ministry/Krystian Maj/AApicture alliance

EU-članice udvostručile pomoć

"Zanimljivo je kojom je brzinom Europa prešla na program trajne, višegodišnje pomoći Ukrajini“, kaže Christoph Trebesch, voditelj tima koji objavljuje "Ukraine Support Tracker". „U usporedbi s tim SAD sad znatno kaska iza EU-a, s obzirom na to da SAD posljednjih mjeseci nije dao nikakva znatnija nova obećanja pomoći“. Trebesch naglašava da je „udvostručenje EU-pomoći iznimna promjena u odnosu na prvu ratnu godinu, kada je SAD diktirao tempo“. Europska komisija je u Bruxellesu 20. lipnja objavila da će podrška Ukrajini u financijskom planu za godine od 2024. do 2027. biti udvostručena na 50 milijardi eura.

Istovremeno je više europskih zemalja, kako stoji u izvještaju IfW-a, prezentiralo i vlastite višegodišnje programe pomoći. Njemačka je tako pripremila četverogodišnji paket vojne pomoći vrijedan 10,5 milijardi eura (2024.-2027.), Norveška će u roku od pet godina Ukrajincima na raspolaganje staviti pomoć vrijednu 6,6 milijardi eura – otprilike polovica te svote je vojna pomoć. Slične pakete višegodišnje pomoći, sudeći po navodima IfW-a, usvojile su i Danska, Velika Britanija, Švicarska, Švedska, Portugal i Litva. A osim toga neke države na raspolaganje stavljaju i sredstva za kratkoročnu pomoć, prije svih Njemačka (619 milijuna eura) i Velika Britanija (286 milijuna eura).

Kada se zbroji pomoć koju je obećala Europska unija i pomoć pojedinih zemalja članica, onda se dolazi do svote koja je skoro dva puta veća od onih 70 milijardi eura, koje je SAD, po navodima "Ukraine Support Tracker" već dao ili obećao dati Ukrajini. A kad u tu kalkulaciju uključimo i druge europske zemlje koje nisu članice EU-a, onda se ukupni volumen pomoći europskih donatora penje na 156 milijardi eura.

Visina pomoći u odnosu na BDP

Ljestvica zemalja koje su Ukrajincima već stavile pomoć na raspolaganje znatno se mijenja kada se visinu pružene pomoći promatra u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). I to znatno! “U odnosu na BDP, te uvažavajući višegodišnje programe pomoći, onda je Norveška najveći donator. Ta zemlja je Ukrajini obećala pomoć koja iznosi 1,7 posto norveškog BDP-a”, zaključuju stručnjaci IfW-a.

Slijede baltičke zemlje Litva, Estonija i Latvija, koje su uznemirene razvojem situacije, odnosno prijetnjom koju vide u Rusiji. Danska je na petom mjestu sa skoro tri milijarde eura, odnosno 1,1% svog BDP-a. Među deset prvih zemalja nalaze se još Poljska, Slovačka, Češka, Njemačka i Finska. Od tih pet država za sada je samo Njemačka obećala višegodišnji program pomoći. U Slovačkoj bi se zbog ishoda parlamentarnih izbora održanih 30. rujna moglo dogoditi da ta zemlja reducira pomoć Ukrajini, ili da je čak obustavi. SAD za pomoć Ukrajini izdvaja 0,3 posto svog BDP-a i nalazi se na 16. mjestu po ovoj statistici.

Ruski dronovi na rumunjskom teritoriju

Obećano (ni)je isporučeno

"Usprkos novim obećavajućim najavama slanja pomoći treba ipak pričekati i vidjeti koliko će od toga doista biti i isporučeno, odnosno kad“, upozorava Christoph Trebesch iz IfW-a. "U prošlosti su europski donatori često bili spori u slanju obećane pomoći, to će se, nadajmo se, u budućnosti događati rjeđe.“

Po navodima stručnjaka iz Kiela, još uvijek postoji veliki jaz između obećane i isporučene pomoći po pitanju tenkova, artiljerijskog streljiva i raketnih sustava protuzračne obrane. Ali oni naglašavaju: „Što se tiče sustava teškog naoružanja bilo je dosta novih isporuka. Udio stvarno isporučenih sustava u odnosu na one koji su bili obećani po najnovijim podacima se povećao za pet posto i sada iznosi 69%.“

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu