Europska "Strategija iz Lisabona" u 94 točke

Takozvanu europsku "Strategiju iz Lisabona" po kojoj je Unija trebala postati - kada je već najmnogoljudnija i najbogatija regija na planeti, onda i najprosperitetnija i industrijski najsnažnija, javnost je zapravo pokopala i prije nego što su se pojavili prvi konkretni koraci. Jer, u Europi i dalje ima 20 milijuna nezaposlenih i izgleda kako ni gospodarstvo ni politika nema pravi lijek protiv slabe konjukture. Ali obično se kaže, "mrtvaci žive dulje" pa je tako danas u Bruxellesu, komesar za gospodarstvo Günter Verheugen predstavio konkretan plan i u 94 točke nabrojao kako povjerenstvo želi dati zamaha privredi u Europi.

Plan se sastoji od dugačke liste prijedloga promjena zakona i regulativnih akata sa kojima se želi potaknuti istraživanje i inovativnost, unaprijediti europski i svjetski promet roba i usluga, ukloniti birokratske prepreke - ukratko, ukloniti sve što bi moglo biti na putu gospodarskom rastu. No ništa od toga nije nešto zapravo doista novo, to je priznao i povjerenik Verheugen:

"Doista bi bilo pretjerano reći kako se radi o prijedlozima o kojima se do sada nije razgovaralo. Ali to se nije ni namjeravalo."

Jer i povjerenstvu je jasno kako je, nakon propasti sa Ustavom i nesklada o financiranju, sve snažnija sumnja u institucije Europe i zato je upravo ovakvim planom htjela općenitu polemiku vratiti u konkretne okvire:

"Mi u Europi imamo potencijale, naš visok stupanj blagostanja, našu socijalnu sigurnost i našu kvalitetu života i moramo ih sačuvati i u promjenjenim uvjetima na tržištu. No isto tako, nemamo vremena za bacanje, jer trend radi protiv nas."

A trend je, ne na kraju, sve snažnija konkurencija drugih regija. Zato je potpuno pogrešno - a to je nedavno rekao i premijer Blair - u obrazovanje i istraživanje ulagati manje nego Amerika ili Kina. No i sam akcioni plan sadrži neke elemente sa kojima, blago rečeno, ni svi u povjerenstvu nemaju isto mišljenje, osobito kada je riječ u pitanju, koliko si Europa i njeno gospodarstvo može i dalje priuštiti toliko ustupaka zaštiti okoliša. Otvoreno je i još jedno osjetljivo pitanje - useljavanja. Jer ako se nastavi ovaj demografski trend, Europa će vrlo brzo ostati bez dovoljno mladih i obrazovanih radnika:

"...i zato se ne može izbjeći pitanje, da li da ovu uglavnom divlju i neuravnoteženu politiku useljavanja kakva sada vlada u Europi zamjenimo jednom koja, a to posebno naglašavam, uvažava i naše gospodarske interese. To je veliko, veliko pitanje."

No i prije nego što se nađe odgovor na to 'veliko' pitanje, i pored ovog akcionog plana Bruxellesa, sve nacionalne vlade su pozvane da do listopada predaju svoje vizije gospodarskog rasta kako bi se onda - konačno - sa riječi prešlo na djela.