Europska unija ne poštuje odredbe iz Kyota

Količina ispušnih plinova u zemljama Europske unije se povećala, i iznosi 18 milijuna tona između 2003. i 2004. godine. Povećanje od 0,4% odgovara ispušnim plinovima za tri milijuna osoba koje bi svaka u svom vozilu napravile putovanje oko svijeta. Europska agencija za zaštitu okoliša u svojem izvješću, objavljenom prije nekoliko dana, naglašava da su zemlje članice Europske unije još uvijek daleko od ispunjavanja obveza preuzetih potpisivanjem Protokola iz Kyota.

Ima lijeka

25 zemalja članica Europske unije potpisale su protokol iz Kyota, tekst u kojem su se obvezale da će smanjiti do 2012.godine ispuštanje štetnih plinova na razinu od 8% iz 1990. godine. No, povećanje ispušnih plinova koje je zabilježila Euopska agencija za zaštitu okoliša pokazuje da se stvari odvijaju u suprotnom smjeru. Francois Dejean, predstavnik radne skupine “energija i klimatske promjene” u Europskog agenciji za okoliš kaže: ”Postoje rješenja. Važno je da članice provedu u djelo mjere na koje su se obvezale. Samo na taj način i pod takvim uvjetima možemo se nadati da će se promijeniti tendencija”.

Loš primjer Talijana i Španjolaca

Tendenciju povećavanja Agencija je utvrdila u zemljama 15-orice, a to znači u starim članicama prije proširenja Unije. 15 starih članica proizvode 80% količine svih ispušnih plinova. Razlike od članice do članice su velike. Tako su na primjer Italija i Španjolska najgori primjeri, što znači da je posebice u slučaju Španjolske zbog pojačanog korištenja fosilne energije, zagađenje još veće.
U Njemačkoj je količina ispušnih plinova na razini 1990. godine. Objašnjenje za takvu tendenciju u Njemačkoj poboljšanje je efikasnosti u proizvodnji energije i topline kao i restrukturiranje ekonomije koja je uslijedila nakon ujedinjenja Njemačke kao i velika energetska ulaganja na istoku zemlje.

Manje industrije više automobila

U novim zemljama članicama, prije svega u istočnoj Europi, količine ispušnih plinova, prema izvještaju za prošlu godinu, znatno su se smanjile. Samo u Poljskoj su između 1988. i 2004. godine količine ugličnog diokisda smanjene za 32%. Ovakav trend temelji se na restrukturiranju ekonomija krajem osamdesetih i sredinom devedestih godina prošloga stoljeća, razdoblje kada su se znatno smanjile aktivnosti industrija koja su uzrokovale velika zagađenja zraka. Za uzvrat se u zemljama istočne Europe znantno povećao cestovni promet koji je uvijek jedan od najvećih uzroka velike količine CO2.
Osim toga unutar jedne zemlje postoje velike razlike od jednog do drugog ekonomskog sektora. Fracois Dejean ističe: “Možemo naprije navesti transportni sektor, primjerice teretni promet ili transport osoba koji stalno raste i koji je velikim dijelom odgovoran za količinu ispušnih plinova. Nasuprot tomu pojedini industrijski sektori također su veliki proizvođači ugličnog dioksida, posebice 2004. godine – a to su proizvodnja željeza i čelika koje su uvelike povećale količine CO2.

Kućanstva štede

Ostali faktori su povećano korištenje klima uređaja u cijeloj Europskoj uniji. Za spomenuti je da su europska kućanstva smanjila količine ispušnih plinova između 2003. i 2004. godine, ali da dugoročna potrošnja energije putem korištenja kućanskih aparata sada iznosi kao i prije 15 godina. Jesu li europska kućanstva senzibiliziranija za zaštitu okoliša? Odgovor daje Francois Dejean: “Istina je da su ljudi sve više zabrinuti pitanjem zagrijavanja klime. Ljudi sve više vode računa da kada kupuju električne aparate kupe one koji troše manje energije”.
Kako bi se pridonjelo općem dobru, potrebno je smanjiti vlastite količine štetnih ispušnih plinova.

Kyoto je moguće ispoštovati

“Postoji nekoliko akcija koje se mogu poduzeti. Na primjer, možemo se više kretati, koristiti bicikl ili javni promet nego osobni automobil, prije svega za kratke dionice. Treba poticati ljude da koriste najniži stupanj nekog uređaja, ili jednostavno da ugase svjetlo kada napuštaju neku prostoriju. Možemo u potpunosti ugasiti TV, a ne ostaviti ga na stand-byu”, savjetuje Dejean.
Koristiti racionalnu potrošnju energije u kućanstvima, za to je Europska komisija zacrtala plan za nacionalne kvote za razdoblje od 2008. do 2012. godine, koje sada trebaju predstaviti zemlje članice. Među ostalim, plan sadrži famoznu “burzu CO2” koja dopušta najzagađenijoj industriji da prodaje svoja prava ispuštanja plinova onima koji toga imaju manje. Ovakav sustav ima nedostatke. Naime, kako odrediti razinu količine ispušnih plinova na područjima, koja intenzivno koriste energiju i koji su odgovorni za gotovo polovicu ukupne količine ispušnih plinova CO2 u Europskoj uniji.