Europska unija u 2005. godini

Luxembourg koji je preuzeo predsjedništvo od Nizozemske imao je tešku zadaću postići dogovor oko Europskog Ustava, što je djelomično pošlo za rukom, no otriježnjenje je uslijedilo vrlo brzo na referendumima u nekim zemljama članicama. Počela je Španjolska gdje je referendum prošao.

Ustav na čekanju

Referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, gdje su građani tijesno, ali ipak odbacili Europski ustav, Unija je pretrpila jedan od velikih poraza ove godine. Ne ulazeći u razloge zašto se to dogodilo, jer oni su višeslojni, Europska Unija je odredila razdoblje promišljanja o budućnosti Ustavnog sporazuma. Pozvane su sve zemlje članice i europske institucije da pripreme i vode dijalog s građanima koji priznaju da im nedostaju informacije o tome što je to zaporavo Europski ustav i koje su posljedice za svakog pojedinca – ukratko, čemu uopće Europski ustav.

London nova meta terorizma u Europi

Tek što je u srpnju preuzela predsjedništvo Europskom Unijom Velika Britanija postala je meta serije teroristički atentata. Europa je još jednom bila nemoćna. “Jasno je da se dogodila serija terorističkih napada u Londonu”, u prvoj rekaciji premijera Blaira koji je odmah nakon toga naglasio: “Naša odlučnost obraniti naše vrijednosti i naše živote je veća od njihove odlučnosti da siju smrt i uništenje nedužnih ljudi u želji da nametnu ekstremizam u svijetu”, rekao je predsjedavajući Europskog vijeća i dodao:“Što god čine, naša je odlučnost da nikada neće uspjeti u uništenju ovoga što nam je dragocjeno u ovoj zemlji”.Nakon londonskih atentata Europska komisija i sve zemlje članice ponudile su svekoliku pomoć britanskim vlastima, a predsjednik Europskog parlamenta Španjolac, Josep Borrell, poučen vlastitim iskustvom atentata u Madridu 2004. godine poručio je Britancima: “Svi smo danas s vama britanski narode i nikada nećemo dopustiti da terorizam uništi vrijednosti mira i demokracije u Europi”. Nakon londonskih bombaških napada brojni političari zatražili su da je krajnje vrijeme da europske tajne službe počnu ozbiljno surađivati. Ubrzo nakon toga aktivirano je nekoliko dodatnih mjera u borbi protiv terorizma na europskoj razini.

Daljnje proširenje upitno?

Nakon što su Hrvatska i Turska u noći sa 3. na 4. listopad u Luxembourgu dobile zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora, samo dva mjeseca kasnije Europska Unija dugo je oklijevala oko pitanja da li da Makedoniji dodijeli status kandidata, premda je Europska komisija procijenila da ova zemlja zaslužuje kandidatski status. Britanski ministar vanjskih poslova i predsjedavajući Jack Straw je priznao da su neke članice, među ostalim i Francuska, zahtjevale da se odluka o statusu kandidata za Makedoniju ostavi za razdoblje austrijskog predsjedništva. No istina i stvarni razlog su da je nekoliko članica otvoreno imalo problema govoriti o novoj kandidatskoj zemlji a da se još nije postigao dogovor oko srednjoročnog financiranja Europske Unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Na kraju Makedonija je ipak dobila status kandidata uz rezerve da će onoga trenutka kada Makedonija želi postati članicom Unija preispitati da li je uopće sposobna primiti nove članice.

Merkel u Bruxellesu

“Veselim se da vas na vašem drugom radnim danu pozdravim u Europskoj komisiji u Bruxellesu”, rekao je predsjednik Jose Manuel Barroso prilikom prve posjete nove šefice njemačke vlade Angele Merkel Bruxellesu i dodao: “Europa treba snažnu Njemačku, a Njemačka treba snažnu Europu”, kazao je Barroso dok je kancelaraka Angela Merkel imala slijedeću poruku: “Moja poruka je da ću pružiti izričito podršku da Europa mora biti ekonomski snažna kako bi bila u stanju ispuniti svoje zadatke, zatim da su potrebne reforme”, rekla je Merkel i naglasila da njemačka nova vlada ostaje pri Europskom ustavu te da mirovanje i promišljanje ustava Njemačka neće iskoristiti da bi Ustav skinula s dnevnog reda. Merkel smatra da oko Ustava ne treba vršiti vremenski pritisak već da bi se do njemačkog predsjedništva 2007. godine mogao ipak postići napredak oko Ustava.

Financiranje Europske Unije – prijepor oko novca?

“Britansko predsjedništvo je odlučno učiniti sve kako bi se postigao dogovor na summitu Europske Unije sredinom prosinca”, naglasio je na izvanredno sastanku ministara vanjskih poslova krajem studenog, jer dogovor oko srednjoročnog financiranja Europske Unije važan je dio funkcioniranja ove zajednice. «Radi se o teškim pregovorima i nije bilo moguće postići dogovor ovdje u Bruxellesu», naglasio je britanski ministar vanjskih poslova i predsjedavajući Vijeća ministara Jack Straw. On je naglasio da je neuspjeh doživio i luxemburški prijedlog u šestom mjesecu, pa je to zapravo bila početna točka za britansko predjedništvo.

Povjerenica zadužena za proračun, Dalia Grybauskaite na konferenciji za novinare nakon konklave ministara je izjavila slijedeće:«Želim naglasitit da se pregovori vode između 25 zemalja članica, a ne, kao što sam često mogla čuti, samo između Velike Britanije i Francuske. Većina zemalja članica je govorila o svojim strahovima oko plaćanja i snošenja troškova proširenja Unije, uključujući i popust na britanske uplate u europski proračun. Oko toga se još uvijek vode pregovori, a najvažnije da pregovori budu pošteni». Ministar Straw precizirao je namjere britanskog predsjedništva: «Ono što tražimo je postići dogovor koji je pošten za svaku članicu, uključujući i Veliku Britaniju, dogovor koji će biti pošten i za Europsku Uniju u cjelini», naglasio je Straw.

Nikada do sada nije se vodila tako žestoka rasprava oko prijedloga koji sežu od izdvajanja od 1,24% GDP-a zemalja članica što predlaže Europska komisija, do prijedloga Europskog parlamenta (1,18%) te luxemburškog predsjedništva (1,06%) i Velike Britanije (1,03%) koja predsjeda u drugoj polovici 2005. godine. Da stvar bude još složenija u cijeli paket financiranja uključen je i britanski popust na uplatu u europski proračun kojeg Velika Britanija koristi još iz sredine osamdesetih godina. No, nakon prošlogodišnjeg proširenja za deset novih članica, zadržavanje britanskog popusta na uplate ugrozile bi se financijske potpore novim članicama. Financiranje Unije ostalo otvoreno je otvoreno pitanje sve do sastanka na vrhu 15. i 16. prosinca kada je nakon 30 sati pregovaranja te u ranim jutarnjim satima 17. prosinca ipak postignut kompromis, a među zaslužnima da se postigao dogovor oko financiranja Unije je zasigurno i Angela Merkel koja je uspješno posredovala između Blaira i Chiraca. Britanski premijer je popustio i smanjio britanski popust na uplate sa predviđenih 8 na 10,5 milijardi eura. Europski proračun za razdoblje 2007. do 2013. godina sada iznosi 862,36 milijarde eura.

Zvijezda sastanka na vrhu EU-a – Angela Merkel

Bio je to njezin prvi sastanak na vrhu na kojem je sudjelovala od izbora za šefa njemačke vlade. Svi se pomno promatrali njezin prvi nastup na kojem je Angela Merkel briljirala. Ne samo da je potaknula i predstavila odlučujući prijedlog koji je kasnije dobio ime njemačko-francuskog prijedloga, već je u svojim razgovorima govoto u svojstvu posrednice između francuskog predsjednika Chiraca i britanskog premijera Blaira, stvorila takvu atmosefru da je na koncu ipak postignut dogovor. Posebno umijeće pridaje se kancelarki Merkel kada je uspjela čak smiriti i poljskog premijera Kazimierza Marcinkiewicza ustupivši Poljskoj 100 milijuna eura europskih potpora namjenjenim njemačkim novim saveznim zemljama kao i pograničkom području između Bavarske i Češke. Poljski premijer se nije pokazao zadovoljnim, prokomentiravši potez i ponudu Merkel kao “šampanjac gorokog okusa”. Na to je poljskom šefu vlade odgovorio njemački povjerenik Günter Verheugen: “Moj savjet Poljskoj bi glasio da uvijek bude svjesna da bez neograničene i bezuvjetne njemačke podrške ne bi došlo do poljskog članstva u Europskoj Uniji 2004. godine”. Verheugen vrlo dobro zna o čemu govori, jer je upravo on bio povjerenik za proširenje u za vrijeme mandata Prodijeve Komisije (1999.-2004.).

Angela Markel koja je pokupila pohvale ne samo kod kuće u Njemačkoj već širom Europe. Strani tisak doslovno je otkrio “Frau Merkel” i zasuo ju pohvalama, prije svega zbog njezinog trijezveng i profesionalnog pristupa problemima. Čak su Britanci bi toliko oduševljeni poručivši: “Merkel nije Gerhard Schröder”, što treba shvatiti kao veliki kompliment. Britanski Times piše kako je Merkel kao bivša fizičarka pronašla čarobnu formulu. Britanci sa određenom dozom podsjmeha komentiraju kako Merkel smatra da francusko- njemačka osovina nije više najvažniji motor Europe.

Pohvale stižu i zbog kompetentnosti koju je pokazala Merkel. “Govorila je dugo bez stalnog pogledavanja u dokumente i podatke”. Merkel se pokazala kao čista znanstvenica koja posjeduje razumijevanje vrlo kompleksne materije. Angela Merkel je u potpunosti zasjenila svojeg predhodnika Schrödera ali istovremeno izazvala nade da će biti u stanju pomoći Europskoj Uniji u vremenima velikih reformi I velikih izazova.

“Dogovor nam otvara mogućnosti za drukčiju perspektivu za budućnost kako bi reformirali budžet i zadovoljili potrebe moderne Europe. Bilo je iznimno teško postići kompromis, bilo je teško za sve, ali smatram da je uklonjena jedna bitna prepreka za Europu kako bi se mogla kretati naprijed na moderan način. Stoga mi je drago da smo uspjeli postići dogovor”, rekao je predsjedavajući Europskog vijeća, britanski premijer Tony Blair. “Ovo je važan politički znak za Europu, jer je spriječena paraliza. Europa se pokreće. Ishod uključuje sve glavne prijedloge koje sam predložio premijeru Blairu”, naglasio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. “Dogovor je znak nade za europski razvitak te da je Europsko vijeće ispunilo očekivanja europskih građana kada je u pitanju sposobnost djelovanja i donošenje odluka Europske Unije te da smo pronašli riješenja koja ukazuju na budućnost i koji su kako u europskom tako i u njemačkom interesu”, kazala je kancelarka Angela Merkel uz dodatak da sve zemlje moraju sudjelovati u troškovima proširenja, pa će to činiti i Velika Britanija ubuduće. “Zalagali smo se da svaka zemlja nosi svoj pravedan i jednaki teret i doprinos oko troškova proširenja Europske Unije”, naglasio je i francuski predsjednik Chirac dok je luxemburški premijer Jean-Claude Juncker poručio slijedeće: “Austrijsko predjedništvo sada treba pregovarati s Europskim parlamentom koji ovaj dogovor Europskog vijeća još mora potvrditi. Austrija sada prije svega mora europskim zastupnicima objasniti razliku između luxemburškog prijedloga i postignutog kompromisa”.

Ptičja gripa i CIA

Od ostalih tema koje su dominirale u prošloj godini valja spomenuti i paniku oko ptičje gripe uz napomenu da će ova tema zasigurno i na proljeće biti na dnevnom redu kada se većina ptica selica ponovno bude vraćala na prostore Europske Unije. Krajem godine europsko-američke odnose na ozbiljnu kušnju stavila je i takozvana afera oko CIA-inih zatvora za osumnjičene teroriste u nekim prije svega istočnoeuropskim zemljama kao i njihov transport iz Afganistana preko zračnih luka velikog broja zemalja članica. Postavlja se čitav niz pitanja, tko je bio sve upoznat s akcijama CIA-e u Europi, što se sve događalo sa zatvorenicima, da li su mučeni i ako da tko je zato odgovoran. Rasplet ovog slučaja zasigurno će potrajat i u novoj 2006. godini.