Europski parlament odbacio alternative punopravnog članstva Turske u EU

U tajnom glasovanju elektronskim putem i nakon gotovo stotinu amandmana europski zastupnici prihvatili su izvještaj o Turskoj sa 407 glasova za i 262 glasa protiv. Time Europski parlament preporuča Europskom vijeću otvaranje pregovora o članstvu s Turskom. Ova odluka Europskog parlamenta nije obvezjuća.

Nizozemski konzervativni zastupnik Camiel Eurlings kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Tursku otvarajući raspravu o Turskoj u ponedjeljak je izjavio kako se njegov izvještaj o Turskoj temelji na činjenicama koje su poštene i ujednačene. Eurlings je istaknuo kako je u više navrata posjetio Tursku te da je «vrlo impresioniran poduzeti reformama». Ipak upozorio da su potrebni još veći napori za provedbu daljnjih reformi i bolja implementacija postojećeg zakonodavstva. «Prioritet je da Turska ispuni političke kriterije, što je neophodno za eventualni postup Uniji», rekao je izvjestitelj za Tursku. Nadalje je dodao kako više ne postoji sistematsko mučenje te da oko 30% građana još uvijek ne mogu uživati u slobodi vjeroispovjesti. Oko prava žena Eurlings očekuje ukidanje prisilnih brakova kao i veći napori oko smanjenja nepismenosti među ženama. Oko turskog ustava, izvjestitelj Europskog parlamenta naglašava pojašnjenje oko uloge turske vojske. Osim toga pozvao je na osnivanje novog odbora za utvrđivanje pitanja «genocida nad Armencima». I na kraju priznavanje Cipra i povlačenje turskih vojnika s ovog otoka od velike je važnosti za daljnji napredak u europskim integracijama Turske. Izvjestitelj je poručio da će Europski parlament pratiti i prema potrebi intervenirati na turskom putu u Europsku Uniju.

Član Europske komisije zadužen za proširenje Olli Rehn naglasio je preporuku otvaranja pregovora s Turskom što ga je jesenas izdala Komisija. Rehn je istaknuo da je Turska usvojila nekoliko važnih zakona koji poboljšavaju stanje ljudskih prava u zemlji. «Europska komisija će vrlo usko promatrati stanje slobode vjeroispovijesti u okviru kopenhagenskih kriterija», rekao je Rehn i dodao kako «pregovori s Turskom, prema definiciji, bit će proces s otvorenim završetkom ali da za punopravno članstvo nema nikakve alternative». Povjerenica za komunikacije Margot Wallström upozorila je da je Komisija predložila s Turskom pokrenuti kulturni dijalog kojim bi se uklonili strahovi i neznanje građana u Uniji i Turskoj.

Predjednik zastupničkog kluba Europske pučke stranke Hans Gert Poettering upozorio je da će odluka Europskog vijeća o Turskoj imati veće posljedice nego bilo koja dosadašnja odluka u povijesti Europske Unije. Poettering je priznao da bi tursko članstvo u potpunosti promijenilo prirodu Unije. «Tursko članstvo označilo bi smrt EU, jer bi se izgubio zajednički europski identitet i temelji europske solidarnosti», kaže Poettering. Šef europskih socijalista Martin Schulz pak je suprotnog mišljenja. On smatra da tursko članstvo otvara mogućnost da zemlja na Bosporu dijeli europske vrijednosti. Osim toga, kaže Schulz, tursko članstvo bi dokazalo da demokracija i islam nisu nespojivi. Emma Bonino, talijanska zastupnica liberalne skupine u EP-u, upozorila je na odgovornost Unije. Odgovor Turskoj povezan je s pitanjem vjerodostojnosti Europske Unije kao partner u svijetu. Zastupnik europskih zelenih, Nizozemac Joost Langendijk upozorio je da otvaranje pregovora s Turskom predstavlja nabolji znak građanima Turske i vlastima u Ankari da nastave s reformama. Europski zeleni smatraju da postoji dovoljno zaštitnih klauzula prema kojima se u svakom trenutko mogu obustaviti pregovori s Turskom.

U raspravi danski socijalistički zastupnik Poul Rasmussen je naglasio kako Turska već sada sudjeluje u europskim vojnim misijama koje osiguravaju mir i stabilnost u Europi, poput europske misije Althea u Bosni i Hercegovini.

Na kraju, austrijski socijalistički zastupnik Hannes Swoboda je naglasio izazov koji proizlazi iz odnosa između Europe i islama. «Europa s jedne strane mora suzbijati islamski fundamentalizam, s druge pak strane mora graditi mostove i uspostaviti dijalog s onima koji zastupaju umjereni islam. Ukoliko nakon dugih i teških pregovora uspijemo postići stanje u kojem bi zaživila vladavina prava u Turskoj i gdje europska demokracija vlada među pretežito muslimanskim stanovništvom, tada bi takva Turska bila neizmjerno važna za Europu i vrlo važno raskrižje civilizacija», zaključio je austrijski zastupnik Hannes Swoboda.

Predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell je naglasio da je Europski parlament svojim glasovima zastupnika vrlo jasno dao do znanja da želi početak pregovora s Turskom i da ne želi nikakav plan B.