Europski sud pravde navršio 50. godina
10. listopada 2008
Sjedište Europskog suda pravde je u Luxemburgu i on je najviši sud na području Europske unije. Čini ga 27 sudaca, kojima podršku daje osmero državnih odvjetnika. Što taj sud zapravo radi i kao funkcionira? Kad njemačka državna odvjetnica Juliane Kokot obajšnjava što radi Europski sud pravde, sve to zvuči sasvim jednostavno: "U Bruxelessu se donose zakoni ali ponekad ti zakoni bivaju prekršeni, baš kao što se ljudi ponekad ne pridržavaju zabrana. Mi se trudimo da se zakon primjenjuje i da se zabrane poštuju".
Kad Berlusconi mijenja zakone
Ova 50-godišnja pravnica i majka šestoro djece, jedna je od osmero državnih odvjetnika pri ovom Sudu. Ona i njeni kolege pomažu sucima, kojih ima 27, da o nekom slučaju stvore objektivnu sliku. Sud najčešće slijedi savjete državnih odvjetnika. Uglavnom. Primjerice, u slučaju koji je Juliane Kokot oduzeo mnogo vremena i živaca, Sud je nije slušao. Silvio Berlusconi, talijanski premijer, svojevremeno je tako promijenio talijanske nacionalne zakone sebi u korist, da ga se više nije moglo optužiti zbog financijskih malverzacija.
Postavilo se pitanje, treba li Berlusconiju suditi prema zakonu koji je bio na snazi u doba spornih Berlusconijevih djelovanja ili prema onom donešenom kasnije. Juliane Kokot kao državna odvjetnica zadužena za taj slučaj, nije se dala zbuniti najrazličitijim rekacijama u talijanskim medijima. Ovu krhku ženu pratio je glas nepodmitljive i nepogrešive službenice, što je dokazala i svojom procjenom: "Moje je stajalište bilo: prema starom zakonu, jer je novi zakon bio u suprotnosti s onim europskim. On je kršio eruopska pravila." No suci su na kraju odlučili drugačije, što ova njemačka pravnica nije shvatila kao poraz. Njena je procjena sada prihvaćena kao standard za sve druge slučajeve i vrlo se često spominje kao referenca.
Kritičari suda
No nisu svi uvijek zadovoljni onim što radi ovaj Sud. Bivši predsjednik Njemačkog ustavnog suda Roman Herzog kritizirao je Europski sud pravde da sve češće potkopava izvorne zakone zemalja članica. Neki drugi političari vjeruju da sud jednostrano podržava slobodan protok roba, ali da ne štiti prava zaposlenih. Najnoviji slučaj koji je u Njemačkoj uzrokovao prosvjede presuda je o minimalnoj satnici. No Juliane Koch brani ovu presudu i tvrdi kako ona nipošto nije zanemarivala socijalni aspekt. "Naravno da su minimalne satnice dopuštene. Europsko pravo nikako ne ostavlja građane nezaštićene. Baš suprotno! Ali ovaj specifičan način lokalnog parcijalnog ugovora o plaćama, to nije dopušteno."
Europski sud pravde mnogo je puta štito i jačao prava građana, prije svega žena. Tako i u Njemačkoj: "Zbog potpuno spornog tumačenja ustava žene nisu mogle, čak i kad bi to htjele, služiti u njemačkim oružanim snagama. Euorpski sud pravde je to smatrao kršenjem prva na ravnoprvne izglede muškaraca i žena u poslovnom životu", objašnjava Juliane Koch.
Ravnopravnost prije svega
Ravnopravni izgledi, ravnopravni uvijeti za sve. Europa funkcionira po tom principu. Zbog toga što svojim lukavim održavanjem monopola nije svima omogućavao iste izglede na tržištu, Microsoft mora platiti ogromnu globu. Zbog ravnopravnosti se u Luxemburgu upravo raspravlja i o njemačkim ljekarnama. Je li po europskom pravu prihvatljivo da u Njemačkoj apoteke mogu voditi samo samostalni ljekarnici? Ako Sud ukine ovaj monopol, kao što se očekuje, onda će se Njemačkom proširiti jeftiniji ponuđači lijekova. To bi bila prava revolucija!
U budućnosti će se 27 sudaca iz 27 zemalja članica Europske unije sve više i više morati baviti slučajevima unutranje i pravne politike.Može li stvarno biti uspješno? "To je veliki projekt ali bez obzira na teškoće, vjerujem da on već sasvim dobro funkcionira", odgovara Juliane Koch.