Europsko se gospodarstvo oporavlja - ali sporo

Europski povjerenik za gospodarstvo i financije Pedro Solbes objavio je danas jednu dobru i jednu lošu vijest - relativno dobra je da jesenska ekspertiza Europskog povjerenstva predvida gospodarski polet u Europi. No, ona loša vijest je da taj rast nece biti dovoljan za pokrice njemackog državnog deficita.
Gospodarski ce rast u zemljama Europske unije doduše imati lagani tempo i nakon ovogodišnje stagnacije stopa bi mogla 2004. iznositi 1,8 posto. I projekcije za 2005. su korigirane na niže i predvida se konjunkturni rast od samo 2,3 posto: "Prognoze pokazuju da ce unatoc našim naporima potencijal rasta ipak biti manji te da su potrebne daljnje strukturne reforme" naglasio je povjerenik za gospodarstvo Pedro Solbes. Stanje gospodarstva u Njemackoj pri toj procjeni umjerenih razmjera igra centralnu ulogu. Najveca nacionalna ekonomija na kontinentu u sljedece ce dvije godine bilježiti rast od samo 1,6 do 1,8 posto. Nedovoljno za ministra financija Hansa Eichela i njegov dug. Procjenjuje se da ce deficit iznositi 3,9 posto brutto društvenog proizvoda i time ce se gornji prag utvrden u Maastrichtu debelo prekoraciti. U društvu s Njemackom bit ce Francuska i Portugal. kaže Solbes:
Za Njemacku bi to bilo trece kršenje stabilizacijskih kriterija za redom. Ove ce godine dugovi savezne razine, pokrajina, gradova i opcina prema procjenama Europske unije iznositi 4,25 posto bdp-a. Još u sijecnju je Bruxelles pokrenuo prekršajni postupak protiv Berlina, a vijece ministara financija sljedeceg ce tjedna odluciti o daljnjim koracima.
Europsko povjerenstvo predmnijeva da prijevremna provedba porezne reforme, kao i druge promjene u Njemackoj nece stupiti na snagu, a ako bi se to ipak dogodilo prognozirani deficit bi pao na tri i pol posto.
Solbes je iznio i podatak da se za deset novih clanica ocekuje veci gospodarski rast nego u starim državama Europske unije. Za 2004. prognozira se 3,1 posto, a za narednu godinu u tim bi zemljama konjunktura rasla 3,8 posto. Nove clanice svakako moraju puno toga uciniti za konsolidaciju njihovih proracuna, a njihov deficit bi mogao iznositi oko pet posto bruto društvenog proizvoda. (Bernd Riegert)