Falsifikatima do podobnih sudaca?

Odgovarajući na primjedbe koje su stigle od stručnih udruženja sudaca iz Srbije, Europska komisija je od srbijanskih vlasti zatražila da isprave sve greške. Osim toga, uočeni su i nedostaci u procesu reforme pravosuđa. To se, između ostalog, odnosilo na činjenicu da su neizabrani suci dobili obrazloženja bez konkretnih razloga, u kojima ne postoji nikakva pouka o pravnom lijeku. Srbijanske vlasti su tim povodom navele da nije riječ ni o kakvom ispravljanju grešaka, već o zajedničkom radu na reformi pravosuđa.

Vlasti umanjuju problem

Srbijanske vlasti, točnije Ministarstvo pravosuđa i Visoki savjet sudstva, europske primjedbe su pokušali predstaviti kao „proceduralne probleme“. Oni sada kažu da će poslati precizna i individualna obrazloženja neizabranim sucima, i tako otkloniti sve primjedbe. Međutim, bivši predsjednik Ustavnog suda Srbije Slobodan Vučetić za Deutsche Welle vele kaže da sudske vlasti pokušavaju umanjiti veličinu problema i štetu koja je načinjena reformi pravosuđa. „Stoga se ne može govoriti o proceduralnim nego o temeljnim greškama u izboru kadrova“, kaže Vučetić:

„Jednostavno su na pogrešan način primjenjeni kriteriji pri izboru sudaca, tako da je došlo do izbora nekih koji nisu podobni i dostojni da budu suci. Ali, još je veći broj onih koji nisu izabrani, a pripadaju redu natprosječno kvalitetnih sudaca. Za mnoge od njih su rezultati njihovog rada, koji se nalaze u osobnim kartonima, krivotvoreni. To pokazuju žalbe Ustavnom sudu“, kaže predsjednik Ustavnog suda.

Tražimo jasne i javne postupke

Od oko 2.500 sudaca, na ovu funkciju nije ponovo izabrano njih oko 850. Omer Hadžiomerović, zamjenik predsjednika Društva sudaca Srbije, za Deutsche Welle kaže da je specifičnost njihovog problema u tome što su oni činom neizbora prestali biti suci zbog čega su se i obratili Ustavnom sudu.

„I naše mišljenje je da bi Visoki savjet sudstva trebao, ukoliko dođe do ponavljanja ovog postupka za sve, ili za neke od sudaca koji nisu izabrani, promjeniti ova pravila. I time bi zapravo otklonili primjedbe koje su stavljene: dakle, da osigura da postupak bude takav da se suci mogu izjasniti, da bude javan u onoj mjeri u kojoj je to moguće kao i da kriteriji, odnosno mjerila, budu potpuno jasna kako bismo mogli znati što je minimum a što nije, i što je nešto zbog čega je neko izabran ili nije“, kaže Hadžiomerović.

Provjeriti novoizabrane suce

Odluke Ustavnog suda o potrebi preciznog obrazloženja mogu značiti da će Visoki savjet sudstva morati promijeniti stotine svojih odluka, smatra Slobodan Vučetić i da na taj način vrati pojedine suce u sudove.

„Ako bi to bilo urađeno onda bi veliki dio nepravilnosti bio uklonjen. Ali, to ne bi bilo sve. Na žalost, to bi zahtijevalo preispitivanja i izbor brojnih sudaca koji su izabrani za suce a toga nisu bili dostojni. Ako i taj drugi dio posla ne bude urađen, na temelju provjere u Visokom savjetu sudstva, ako ne i ponovnog postupka, to će biti nedovoljno kvalitetna ispravka tih grubih nepravilnosti“, kaže Vučetić.

Omer Hadžiomerović se nada da će uklanjanjem primjedbi EU-a biti donekle uklonjen i snažan dojam javnosti da je reforma pravosuđa zapravo bila partijska čistka. „Ukoliko kao u ovom slučaju imate postupak koji nije javan i koji se ne odvija po strogim pravilima, onda su uvijek moguća različita tumačenja, pa i ta da iza svega stoji politički utjecaj“, ocjenjuje Hadžiomerović.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Željka Telišman