1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Festival židovske kulture u Porajnju

Günther Birkenstock12. ožujka 2007

Židovski dani kulture u Porajnju manifestacija je koja se ove godine održava po treći put, nakon 1998. i 2002. godine. Do prvog travnja se očekuju brojni internacionalni autori i filmaši.

https://p.dw.com/p/9zO2
Kölnska sinagoga. Foto: Jörg Carstensen dpa/lnw (c) dpa - ReportFoto: dpa

Izložbe, kazališne predstave i koncerti trebali bi publici približiti židovsku umjetnost i kulturu. Predviđeno je 270 priredaba, a održavaju se pod gelsom «Novi tonovi – židovski život i doživljaji».

Povod za prve Židovske dane kulture u Porajnju bila je 50. obljetnica osnutka države Izraela 1948. godine. Gradovi i ovdašnje židovske zajednice htjeli su pokazati da u Porajnju danas postoji vitalna židovska kultura i da postoje snažne veze ovdašnjih umjetnika s kolegama u čitavome svijetu. To je trebalo pokazati nežidovskoj publici, bez diskusije o tamnoj nacionalsocijalističkoj prošlosti. Jürgen Noth je suorganizator židovskih dana kluture:

«Upravo predstavnici spomen-područja rekli su: imamo problem kad imamo nežidovske posjetitelje da raspoloženje odmah jako padne. Misli se, kad se čuje riječ židov da se mora posipati pepelom, mora se imati tužan izraz lica, a to nije židovstvo danas. Želimo pokazati da je židovski život danas okrenut životu, kako se židovska zajednica raduje životu. U naslov smo htjeli uzeti pojam humor, ali kad je onda došlo do rata u Libanonu, to smo ipak izbacili, jer nismo mogli znati kakvo će političko stanje biti u ožujku 2007. godine. A u slučaju da se židovska država pokaže kao agresor, mi u Porajnju ne možemo jednostavno govoriti samo o židovskom humoru. Zato smo uzeli naslov «novi tonovi», jer hoćemo pokazati što je danas židovska kultura.»

Razvitak židovske kulture u Porajnju puno je jači nego što se to opaža. Samo židovska zajednica u Düsseldorfu narasla je u proteklih 10 godina s 1300 na 7500 članova.

«Činjenica je da su kroz promjenu stanja članstva u židovskim zajednicama i doseljavanje, osobito iz zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, k nama došli brojni poznavatelji umjetničke scene i ljudi koji osobito imaju glazbene sposobnosti. A to je dovelo do razvojnog skoka, od toga želimo nešto pokazati.»

Nalsov «Novi tonovi» ne odnosi se samo na glazbu. Novi pogled bi trebao biti predstavljen na svim područjima, u kazalištu, kabaretu i kod književnih čitanja. Tu je i izložba o «Supermann-u» koja pokazuje kako su židovski umjetnici utjecali na razvoj stripa. Velik dio posvećen je filmu. Pritom se pokazuje da su nove teme zapravo stare:

«Na području filma bit će jedna retrospektiva redatelja Mela Brooksa, koja obuhvaća primjerice i film «Proljeće za Hitlera» u kojem se snažno tematizira pitanje, smije li se Hitleru smijati, i kao židov. Odgovor je sasvim jasan: da smije se, može se. Ovaj film sasvim jasno pokazuje da diskusija o tomu smije li se Hitleru ili u vezi s holokaustom smijati, nije nova diskusija, kako ponekad izgleda u novinama. To je stara diskusija. George Tabori je primjerice u kazalištu pokazao s kakvom senzibilnošću se može Hitlera dovesti na pozornicu i smijati mu se, a da se ne zaboravi strahote.»

Na području literature svoje knjige će predstaviti među ostalim Georges Arthur Goldschmidt, Austrijanka Eva Menasse i Nizozemac Arnon Grünberg. Gilles Rozier, rođen 1963. u Grenobleu, dugo je živio u Izraelu, a danas u Parizu vodi najveću knjižnicu literature na «jidišu» u Europi. Njegovo najnovije djelo je pogled na židovsku tradiciju i današnji život, pojašnjava voditeljica Literatur-Hausa u Kölnu, Bettina Fischer.

«On predstavlja svoju novu knjigu «Abrahamov sin», koja se bavi životom u Izraelu i u središte pozornosti stavlja ženu koja živi prema strogim vjerskim pravilima, ali nakon smrti njezinog sina, koji pogiba kao žrtva samoubilačkog atentata, ponovo želi roditi dijete. Već joj je 40 godina i nalazi se pred problemom kako to izvesti. Kako dobiti sina? Jer, u međuvremenu nema ni muža. Ova knjiga daje vrlo zanimljiv pogled na život prema strogim vjerskim pravilima. A tako doznajemo nešto i o specifičnoj kulturi.»

Židovski dani kulture ne nude književnost, film i glazbu samo u velikim gradovima. Priredbe se održavaju i u manjim mjestima poput Bedburga, Nettetala, Ratingena i mnogih drugih.