Festival koji želi zbližiti Kosovo i Srbiju
29. svibnja 2018
Cilj festivala po riječima njegovih utemeljitelja je da se susretima srpskih i kosovskih društvenih i kulturnih zajednica stvori tradicija suradnje, kojom će se posredno utjecati na trajnu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Međutim, festival je neometano održan samo na početku, i tada nije privukao pažnju nacionalističkih i desničarskih krugova. Kako su godine prolazile incidenti i pokušaji prekida pojedinih festivalskih događaja postajali su sve češći. Članovi desničarskog Srpskog sabora Zavetnici su tako 2017. prekinuli performans u Domu omladine, a svoj boravak u okviru festivala otkazala je i bivša predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, dok je promocija njene knjige nakratko prekinuta.
Prošle godine su nepoznate osobe s „fantomkama" i plastičnim replikama oružja skandirali i vrijeđali okupljene, također ispred Doma omladine, dok su na improviziranim štandovima stajali natpisi „trgovina ljudskim organima", „droga" i „oružje".
Radikalske prijetnje
Uoči početka ovogodišnjeg festivala, koji će se održati od 30. svibnja do 2. lipnja, Srpska radikalna stranka (SRS) najavljuje da će spriječiti njegovo održavanje. Zastupnik radikala Miljan Damjanović pozvao je svoje pristalice da spriječe održavanje festivala ukoliko nadležni državni organi Srbije ne spriječe tu manifestaciju i rad Inicijative mladih za ljudska prava koja je organizira.
Da podsjetimo: isti zastupnik je u svibnju 2016. godine izrekao gotovo istovjetan tekst novinarima na konferenciji za novinare, i rekao “kako će SRS poslati dopis MUP-u da će spriječiti antiustavni skup Mirëdita, dobar dan”. Na tome se te godine sve i završilo, jer daljih reakcija radikala nije bilo.
(Ne)ispunjeni ciljevi festivala
Loša politička klima između Beograda i Prištine svakako nije išla na ruku ispunjenju ciljeva festivala. Stoga i Maja Stojanović, iz Građanske inicijative, koja je jedan od osnivača festivala, za DW kaže "da je nažalost festival daleko od ispunjenja svog cilja. Festival je zamišljen tako da privuče ljude koji inače ne razmišljaju o Kosovu, ili se ne bave tim temeljnim temama suradnje između Srbije i Kosova, i da oni budu publika festivala. Međutim, čini mi se da se publika koja nema veze sa aktivizmom, ili angažmanom oko suradnje Srbije i Kosova, smanjuje”.
Osnovni razlog za to je politička situacija, dodaje Maja Stojanović: “Kada je festival startao 2014. godine imali smo pokretanje Briselskog procesa i kretanje u smislu komunikacije i suradnje, ali se od tada situacija na terenu dosta pogoršala”.
Sofija Todorović, koordinatorica programa Inicijative mladih za ljudska prava, smatra da je cilj festivala ipak ispunjen, i kaže "da on služi da neki ljudi upoznaju Beograd, i da razni kreativni ljudi upoznaju jedni druge i razmijene ideje. Svake godine tako festival stvori nekoliko neraskidivih veza, tako da mislim da festival svake godine ostvaruje svoj cilj”.
Inicijativa mladih za ljudska prava inače u svom priopćenju ističe da će festival biti održan usprkos najavljenim prijetnjama, i primjećuje da se “to nacionalističko divljanje nastavlja prije svega zbog nepostojanja pravovremene reakcije nadležnih institucija na prijetnje i govor mržnje, kao ni na činjenicu da Vojislav Šešelj i dalje sjedi u Narodnoj skupštini iako kao osuđeni ratni zločinac po Zakonu o izboru narodnih poslanika nikako ne može da nastavi svoj mandat”.
Sofija Todorović u tom smislu napominje kako “radikali nemaju nikakve ingerencije da nastupaju u ime Republike Srbije, i čudno je zašto zvanični državni organi ostaju nijemi na to što jedna organizacija određuje što u Beogradu smije i može, ili ne smije događati. To je skandalozno, i mislim da ako je vlastima Srbije zaista stalo do normalizacije odnosa s Kosovom da to moraju osuditi”.
Jeftino privlačenje pažnje
Osim što ocjenjuje da institucije mnogo manje rade na prevenciji nasilja na skupovima, Maja Stojanović smatra da “radikali jednostavno pokušavaju naći način da budu što vidljiviji, i da se izbore za neke glasove najkonzervativnijih u Srbiji. S druge strane, mislim da radikali to ne bi radili da je vlast znatno oštrija, i da oni imaju neku prešutnu dozvolu vlasti da prave ovakve performanse. Tako da mislim da je ponašanje radikala samo pokazatelj da institucije ne rade svoj posao”.
Zamišljen prije svega kao kulturna manifestacija, festival Mirëdita, dobar dan se u radikalskim priopćenjima vidi i osuđuje kao protuustavno djelovanje, i kao promocija neovisnog Kosova. A za Maju Stojanović je upravo to dokaz tko su radikali i što je njihova uloga u Srbiji. "Ako oni Briselski sporazum i dogovore koje su postigli Beograd i Priština ne vide kao korake ka priznanju neovisnosti Kosova, makar faktičkog, a to vide u jednom kulturnom festivalu, onda je jasno što je njihova uloga, i na što bi oni trebali ukazivati javnosti”, kaže Maja Stojanović.
Često se čuje da naša organizacija, ili festival Mirëdita imaju moć da na međunarodnoj razini priznaju ili ukinu status države, dodaje Sofija Todorović. “O tome je zaista donekle besmisleno pričati. A s druge strane, radikali su stranka koja je osvojila dva posto glasova na beogradskim izborima, i ja ovo vidim kao njihov očajnički potez da na najlakši način dođu u žižu javnosti, i ovo je jedini način da privuku pažnju”, zaključuje Sofija Todorović.