Fikret Abdić na uvjetnoj slobodi

Na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990. godine Krajišnik Fikret Abdić zvani „Babo“ dobio je najviše bošnjačkih glasova, ali je funkciju u tadašnjem Predsjedništvu Socijalističke Republike BiH prepustio lideru Stranke demokratske akcije (SDA) Aliji Izetbegoviću. Dobar izborni rezultat analitičari pripisuju Abdićevim zaslugama za ekspanziju velikokladuškog privrednog giganta Agrokomerca.

Zbog neslaganja s politikom SDA „Babo“ je ratne 1993. godine osnovao tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna (APZB) i okrenuo se protiv legalnog rukovodstva BiH. Saveznike protiv Armije BiH Abdić je našao u Radovanu Karadžiću, Mati Bobanu i čelnicima tzv. Republike Srpske Krajine, a formiranje tzv. APZB podržali su i tadašnji predsjednici Hrvatske i Srbije Franjo Tuđman i Slobodan Milošević.

„Protuustavno djelovanje“

U unutarbošnjačkom sukobu (1993. i 1994.) poginulo je oko 3.000 ljudi, a mnogi civili i pripadnici nekadašnje Armije BiH su u logorima tzv. APZB ubijeni ili podvrgnuti torturama, o čemu je svjedočio i tadašnji specijalni izvjestitelj za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki. Nakon ratnih sukoba Abdić je pobjegao u Hrvatsku, gdje je do smrti Franje Tuđmana uživao zaštitu vlasti.

Abdić, koji je u BiH optužen za ratne zločine, uhićen je u Republici Hrvatskoj 2001. godine. Proces protiv krajiškog „Babe“ okončan je pred Županijskim sudom u Karlovcu 2005. godine. Sud je utvrdio da je „Fikret Abdić protivno Ustavu BiH proglasio tzv. APZB i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne obrane Zapadne Bosne planirao i organizirao otvaranje logora u koje su zatvarani protivnici APZB“.

Pogoršanje međubošnjačkih odnosa?

Nakon što je odslužio dvije trećine petnaestogodišnje zatvorske kazne, Abdić je u petak (9.3.) pušten na uvjetnu slobodu. Po izlasku iz zatvora u Puli „Babu“ je dočekalo oko 3.000 simpatizera iz Velike Kladuše te političke pristaše, članovi Demokratske narodne zajednice (DNZ) koju je Fikret Abdić osnovao 1993. godine.

Pitanje koje opterećuje Krajišnike je hoće li se s izlaskom Fikreta Abdića iz zatvora aveti prošlosti ponovo pojaviti ili će konačno prestati trovanje međubošnjačkih odnosa u ovom dijelu BiH. „Izlazak Fikreta Abdića iz zatvora ne treba doživljavati kao provokaciju, niti ja osjećam bilo kakve provokacije. Ovdje se sasvim normalno živi“, kaže načelnik Općine Velika Kladuša Admil Mulalić, član DNZ-a.

Nevidljive krajiške granice

Pristalice Fikreta Abdića puno očekuju od povratka „Babe“ i ne vjeruju da će njegov izlazak iz zatvora pogoršati međubošnjačke odnose. „Mislim da je Abdić izgradio Veliku Kladušu i da će je opet izgraditi. Ne očekujem neke sukobe jer mnogi ljudi sada drugačije gledaju na sve što se događalo u prošlosti“, kaže Abdićev simpatizer iz Velike Kladuše.

Preživjele žrtve Abdićevih zločina ne gledaju blagonaklono na izlazak „Babe“ iz zatvora. Predsjednik udruge demobiliziranih boraca Armije BiH iz Velike Kladuše Sead Delić podsjeća na „granice kojih nema u kartama, a koje su ispisane po mezarjima (nadgrobnim spomenicima, op. ur.) i spomen-obilježjima“. „S obzirom na težinu ratnih zločina koje je počinio, smatram da je trebao biti osuđen na doživotnu kaznu zatvora“, izjavio je Delić za „BH radio 1“.

Novo suđenje za gospodarski kriminal

I dok predstavnici DNZ-a smatraju da Fikret Abdić može promijeniti političku i ekonomsku scenu u BiH, aktualno rukovodstvo Unsko-sanskoga kantona (USK) nada se da će „Babo“ izvući pouke iz presude koja mu je izrečena. „Abdić je imao veliku šansu kod krajiškog naroda sve dok se nije upetljao u politiku i dok nije odlučio da krene putem kojim je krenuo. Nadam se da neće stvarati nepotrebne turbulencije u Krajini“, kazao je premijer USK Hamdija Lipovača.

Još se ne zna hoće li „Babo“ po izlasku iz zatvora otići u Veliku Kladušu ili u svoju vilu kod Opatije. Na sudu u Rijeci uskoro bi trebalo biti nastavljeno još jedno suđenje Fikretu Abdiću i njegovom sinu Ervinu zbog kažnjivih djela gospodarskoga kriminala, među kojima je i „protupravno stjecanje vile u Voloskom kod Opatije“. Suđenje je počelo prošle godine, a optuženi su se na početku procesa izjasnili da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Anto Janković