Film o stradanju Vukovara

Film je nastao u produkciji beogradske medijske kuće B92, prema scenariju hrvatskog novinara Drage Hedla, koji je bio i voditelj hrvatsko-srpskog novinarskog tima.

Hedl: „Mi smo pustili sugovornike da kažu svoj dio priče i prepustili smo gledateljima da sami ocijene tko je govorio ono što više odgovara istini. U filmu nema offa, nema naratora, komentatora koji objašnjava što gledatelj trenutno vidi. Sve smo garnirali dokumentarnim snimcima koji zorno prikazuju ono što oni govore ili što su pokušali reći.“

'Ovo nije obična televizijska reportaža o Vukovaru danas i prije 15 godina. Ovo je film u kojem su akteri zločina ponovno na mjestu gdje se tragedija događala, nekad čak i u istom kadru. Stilski postupak je direktan i neumoljiv rez, posljednji rez - što je i naslov našeg filma', kaže producent, direktor televizije B92, Veran Matić te nastavlja:

„Sama priča o mješovitim timovima je pokušaj da dobijemo film koji neće u startu biti diskreditiran kao srpska ili kao hrvatska verzija rata. Činjenica da imamo zajednički tim i da smo pokušali artikulirati oba aspekta i oba viđenja je pokušaj da sam film bude puno upotrebljiviji nego da je u njemu zastupljena samo jedna verzija.“

Drago Hedl dodaje kako je najvažniji dio projekta bio pronalaženje i biranje sugovornika. S hrvatske strane to su među ostalima bili dr. Vesna Bosanac, Marin Vidić Bili, Tomislav Merčep, Ferdinand Jukić, Mladi Jastreb, Martin Špegelj i drugi. Nešto veći problem bio je pronaći sugovornike iz Srbije, budući da ih se većina ili nalazila u Haagu ili su se bojali posljedica svojeg svjedočenja u filmu.

Hedl: „Naravno, prije svega tu mislim na Šljivančanina, Radića i Mrkšića – 'Vukovarsku trojku' kojoj se trenutno sudi u Haagu. No, ipak smo sa srpske strane dobili sugovornike kao što su šef KOS-a Aleksandar Vasiljević, koji je rekao neke važne stvari koje ćemo po prvi put čuti u ovom filmu. Ili pak Brana Crnčević koji je vodio maticu iseljenika koja je imala aktivnu ulogu u naoružavanju Srba.“

Istraživanje je obuhvatilo i pregled arhive najvažnijih hrvatskih medija iz tog vremena, te nekoliko privatnih arhiva - amaterske video snimke donesene s vukovarskih tavana za potrebe ovoga filma. Sličan istraživački posao obavljen je i u Srbiji, no tamo je velik dio materijala još uvijek pod embargom, zbog haških optužnica.

Hedl: „Morali smo se osloniti na ono što je bilo dostupno, a to su uglavnom bile snimke koje su nam ustupili neki ljudi iz svojih arhiva. Tu je prije svega snimka napada na Vukovarsku bolnicu u listopadu '91. godine, gdje se vidi na kako je užasan način razorena. No, dobili smo po prvi put i neke zanimljive materijale iz vojnih arhiva, iz srpskih izvora, koji do sada nisu bili poznati javnosti.“

Ovo je film koji prikazuje svjedočenja i stajališta obje sukobljene strane. No, on nikako ne izjednačava krivnju, niti pokušava postići neku ravnotežu, jer svi znamo što se i kako u Vukovaru događalo, zaključuje Drago Hedl:

„Mi smo dali samo jedno viđenje ljudi koji su sudjelovali u obrani Vukovara, koji su bili civili skriveni u podrumima ili čiji su sinovi ili očevi završili na Ovčari. Trudili smo se dati što je moguće više autentičnoga i nadamo se da smo u tom poslu uspjeli. Bit će nam drago ako netko iza nas napravi film koj će biti i korak dalje.“

Veran Matić kaže kako su ovim filmom željeli i ispraviti medijsku nepravdu prema Vukovaru:

„Imam dojam da su Vukovar i vukovarska tragedija nekako zapostavljeni. Valjda zato jer je to bilo na početku rata i onda su se zločini samo redali i nadograđivali jedan na drugoga. A oni zločini koji su prvi počinjeni, a to je bio slučaj s Vukovarom, stalno su zaboravljani. Mljelo nas je vrijeme i mljeli su nas zločini u tom nekom kasnijem periodu.“

Film 'Vukovar - posljednji rez' bit će premijerno prikazan 24. ovog mjeseca, u sklopu festivala dokumentarnog filma 'Zagreb dox'.