Filmski festival na temu ljudskih prava

Medu tridesetak naslova koji ce biti prikazani u sedam dana festivala - do 17. prosinca - filmovi su raznovrsnih zanrova i stilova. Posebni highlightsi su prvijenac oskarovca Michaela Moora "Roger&Me", "Greendale" Neila Younga te "Notre Musique" Jeana Luca Godarda.

Iako je to već četvrti zagrebački filmski festival u nepuna tri mjeseca, publika se, izgleda, još nije zasitila. A ove se godine u Hrvatskoj i svijetu nose dokumentarci koji su - među ostalim -zahvaljujući i globalnoj popularnosti Michaela Moora postali vrlo tražena roba. Svaki festival koji drži do sebe uključit će u program selekciju aktualnih ili kinotečnih dokumentarnih filmova, u veljači kreće novi zagrebački filmski festival koji će biti posvećen isključivo dokumentaristici, a i glavninu selekcije aktualnog Festival filmova o ljudskim pravima čine upravo dokumentarna ostvarenja koja na različite načine bilježe tamnu stranu naše civilizacije.

Poznati hrvatski dokumentarist, autor filmova Paviljon 22 i Lora – svjedočanstva Nenad Puhovski smatra da su angažirani, aktivistički filmovi još uvijek nedovoljno vidljivi na sceni, a ponekad i sustavno i namjerno marginalizirani, no, tvrdi...

"...ja bih rekao da su dokumentarni filmovi u ovom trenutku vrlo trendi. Tu između ostaloga treba zahvaliti i Michaelu Mooru, bez obzira što mi mislili o njegovim filmovima, jer je buka oko njegovog rada dovela do pojačanog interesa za dokumentarce. To je kao i sve ostalo u ovim krajevima kampanjski i neće dugo trajati, ali treba to u najboljem smislu – iskoristiti.)

Počevši prigodno baš u petak na sam Dan ljudskih prava filmom uglednog francuskog autora Raymonda Depardona, festival je otvorio jednu od tema svojstvenih i Hrvatskoj, a to je situacija u sudstvu. Depardon je prvi francuski filmaš koji je dobio dopuštenje snimati procese u pariškim sudnicama, a njegov film “10. okružni sud – trenuci suđenja” na ovogodišnjem je Cannesu bio neslužbeno proglašen najboljim filmom. Jedna od problematika drugoga po redu Festivala filma o ljudskim pravima je i krijumčarenje i trgovina ženama, koja je u posljednje vrijeme vrlo aktualna u regiji zbog slučaja prostitutke koje je u Mostaru umrla od AIDS-a, objašnjava direktorica festivala Vanja Kaluđerčić:

"Pitanje traffickinga žena u regiji nije se nikada dovoljno aktualiziralo. Taj slučaj je zaista medije i ljude općenito malo potaknuo da se upitaju postoji li trgovina ženama u Hrvatskoj. To pitanje nije nikada otvoreno postavljeno i nadam se da ćemo ovom tribinom isprovocirati reakciju. Isto tako prije tribine prikazat ćemo film Karin Jurschick ‘Die Helfer und die Frauen’ koji govori o problematici mirotvornih snaga koji su uvelike pridonijeli prodaji bijelog roblja i seksualnoj eksploataciji žena na Balkanu."

Zanimljiv filmski eksperiment u sklopu festivalskoga programa dogodio se jučer poslijepodne. Na kušnju je, naime, stavljeno strpljenje i koncentracija publike koja je imala priliku pogledati nagrađivani rad filipinskog autora Lava Diaza koji i sam ovih dana boravi u Zagrebu. Radi se o igranom filmu Batang West Side koji traje ni manje, ni više, nego pet sati, odnosno 315 minuta, a prati slučaj ubojstva filipinskoga useljenika u SAD. Gost festivala je i škotski redatelj koji živi u Sloveniji Angus Reid čiji dokumentarac Prsten paralelno raspliće priče o grobovima robova u afričkim rudnicima zlata te zatvorenika u koncentracijskim logorima u Bosni tijekom 90-ih. Uz službeni filmski program u kojem je 36 igranih i dokumentarnih radova, organizatori su pripremili i atraktivne popratne događaje.

Slovenski multimedijalni umjetnik Emila Hrvatsin autor je projekta «Izbjeglički kamp za zemlje prvog svijeta» koji je predstavljen izložbom u hangaru jedne napuštene zagrebačke tvornice. Radi se o studiji napravljenoj prema uputama UNHCR-a, koje preporučuju da takvi kampovi budu izolirani od zajednica u kojima su smješteni. Tako su nastale tri vizije prostora koji bi mogli djelovati…

"…kao zatvorene tvrđave, kao otvoreni prostor za komunikaciju i kao svojevrsno središte razvoja za sredinu u kojoj bi bile postavljene. Dakle, tri moguća različita modela kako bi oni djelovali u odnosu na okolinu u kojoj bi bili postavljeni", objašnjava Hrvatin. U Zagrebu će gostovati i poznati slovenski teoretičar Andrej Šprah koji će govoriti o dokumentarnom filmu u postmodernoj kulturi, a predstavit će se i udruge koje se u Hrvatskoj bave zaštitom ljudskih prava. Organizatori festivala vrlo su zadovoljni posječenošću prva tri dana programa, a mi se nadamo da će publika filmove nastaviti gledati u tolikome broju i do kraja festivala koji se zatvara u petak. Naglašavamo ovo, nadamo se – jer teme koje otvaraju radovi pristigli na tu manifestaciju nerijetko su teške i potresne, no jednako tako i izuzetno važne za razumijevanje našega svijeta. Smrtna kazna, kao krajnji oblik represije, ali i zatvaranja, zlostavljanja, progoni ili jednostavno zanemarivanje, i danas - na početku 21. stoljeća –prijete autorima koji se usuđuju širiti spoznaju o naličju društava u kojima živimo. S istim se prijetnjama susreću i protagonisti njihovih radova, koji će kao i autori sigurno nastaviti svoju borbu za istinu i pravdu.