1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobalno

G20: Globalni jug ne vjeruje Zapadu

1. ožujka 2023

Zemlje u razvoju i gospodarstva u usponu mahom ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu i ne gledaju blagonaklono na EU i SAD. To će vjerojatno biti vidljivo i na sastanku skupine G20 u Indiji.

https://p.dw.com/p/4O6Cj
Indien Bengaluru PM Narendra Modi
Foto: MANJUNATH KIRAN/AFP

Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov još u utorak je sletio u New Delhi, gdje ove srijede (1.3.) počinje sastanak ministara vanjskih poslova skupine G20, koja okuplja gospodarski najjače države. Iako je većina tih država u bloku koji provodi sankcije protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, nije bilo sumnje da će domaćin Indija uputiti pozivnicu i Moskvi.

Zato je za Indiju, koja predsjedava G20, izazov da taj susret bude uspješan, kaže za DW Ashok Malik koji danas vodi odjel za Indiju savjetničke firme The Asia Group, a ranije je savjetovao indijsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Prema Maliku, Indija će inzistirati da na kraju susreta svi stanu iza zajedničke izjave u kojoj bi se naglasili „nejednakost i izazovi razvoja“ s kojima se suočavaju mnoge afričke, azijske i latinoameričke zemlje.

Zapadni isključivi fokus na rat u Ukrajini odvukao je međunarodnu pažnju s tih izazova koji su „zaoštreni tekućom krizom s umjetnim gnojivom, hranom i energijom koju su izazvali i pandemija i rat", dodaje Malik.

Wladimir Putin mit Narendra Modi in Samarkand
Marendra Modi i Vladimir Putin u Samarkandu 16. rujna 2022.Foto: Alexandr Demyanchuk/SPUTNIK/AFP

Moskva je važna za Indiju

Indija, prema njegovim riječima, ima bitna podudaranja sa Zapadom što se tiče strateških ciljeva i vrijednosti, ali i duboke korijene u tzv. globalnom jugu. „Tako da Indija pokušava biti most između članica G20 iz razvijenog svijeta i globalnog juga."

Vlada premijera Narendre Modija do sada je odolijevala apelima Zapada da direktno osudi Kremlj zbog udara na Ukrajinu. Indija je bila među 32 članice UN-a koje su se suzdržale od glasanja za rezoluciju kojom se Rusija poziva da povuče trupe.

No, tokomnedavnog posjeta njemačkog kancelara Olafa Scholza, Modi je u New Delhiju rekao da je njegova zemlja „voljna uključiti se u bilo koje mirovne pregovore kako bi se kriza riješila".

Duboke veze Rusije i Indije sežu još iz doba Hladnog rata. „Rusija je bila prijatelj pedesetih i šezdesetih, a to su u Indiji bile siromašnije godine. Tada su nam dali pristup tehnologiji koju nam je Zapad ponekad uskraćivao“, kaže o tome Malik.

I dodaje da je teško indijsko društvo nazvati proruskim ili antizapadnim, ali „Rusija nikada neće sasvim nestati iz indijske vanjskopolitičke računice“.

Bundeskanzler Scholz in Indien
Njemački kancelar Olaf Scholz nedavno je posjetio IndijuFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

U Africi se poprijeko gleda na Zapad

Očito je da mnoge zemlje u razvoju dijele indijski pogled na rat u Ukrajini. „Mislim da je stvar u tome što postoje različite perspektive zašto je došlo do rata“, kaže Elizabeth Sidiropoulos, šefica Južnoafričkog instituta za međunarodne poslove. „Za vlasti Republike Južne Afrike ovo je posrednički rat“, kaže ona za DW, misleći time na viđenje da je Ukrajina samo istureni pijun Zapada.

Nedugo po izbijanju rata, Južna Afrika je pozvala Kremlj da se povuče iz Ukrajine. No, ton se kasnije promijenio. U siječnju je Sergej Lavrov posjetio Pretoriu na afričkoj turneji. Dvije zemlje su tada najavile jačanje veza i zajedničke pomorske vojne vježbe s Kinom. Južnoafrički dužnosnici ponavljali su da ne podržavaju invaziju, ali da neće zauzimati nijednu stranu.

„Republika Južna Afrika se dugo ponosi onim što naziva neovisnom vanjskom politikom", kaže Sidiropoulos. Ta zemlja je također članica BRICS-a, bloka pet gospodarstava u usponu, u kojem su pored Rusije još Indija, Kina i Brazil.

No, to je samo dio objašnjenja, kaže nam Sidiropoulos. Rat u Ukrajini je „bio katalizator za skoro sve što su Južna Afrika i druge zemlje Juga zamjerale Europi i Sjedinjenim Državama", dodaje ona.

Jedan od razloga što brojne zemlje ne osuđuju Rusiju je način na koji SAD pokazuje silu po svijetu, navodi ona. U Africi se, kaže Sidiropoulos, ne zaboravlja europska kolonijalna prošlosti, kao ni sporna intervencija NATO-a u Libiji 2011. godine. Rusija sada uspijeva kapitalizirati antiimperijalističko raspoloženje i raširene antizapadne stavove.

BRIC BRICS Gipfel Südafrika
Sastanak na vrhu skupine BRICS u Južnoj AfriciFoto: picture-alliance/dpa

Rusija predstavlja rat kao „Zapad protiv svih"

Kako dodaje Sidiropoulos, mnoge afričke države ne vide rat u Ukrajini kao globalnu krizu, već kao europski problem čije se posljedice osjećaju svuda u svijetu.

Vjeruju i da zapadni saveznici Ukrajine sada pokušavaju koristiti G20 kao forum na kojem bi se inače govorilo o zaštiti klime i razvoju Afrike. Zato je odgovor afričkih država Zapadu: „Sami donosimo svoje odluke, pustite nas na miru“, sažima Sidiropoulos.

Novo ispitivanje Europskog vijeća za međunarodne odnose pokazuje da je zapadna alijansa i dalje ujedinjena u podršci Ukrajini, ali da raste jaz između nje i drugih svjetskih i regionalnih sila. Drugim riječima, Zapad se ne približava takozvanom globalnom jugu, unatoč ruskoj agresiji i zločinima.

„Važno je shvatiti razne poglede raznih sila koje će biti za stolom na okupljanju G20 i tretirati ih kao neovisne suverene igrače jer oni to jesu“, kaže Susi Dennison iz Europskog vijeća za međunarodne odnose.

Kako navodi za DW, Europa i SAD ne smiju dozvoliti da Rusija deklarira rat u Ukrajini kao sukob Zapada protiv ostatka svijeta. „Kao konflikt u kojem se Zapad bori da spasi svjetski poredak koji mu ide u prilog, dok je Rusija avangarda koja ruši taj poredak u ime svih ostalih", opisuje Dennison kako izgleda taj narativ.

Ako to viđenje Moskve prevlada, Zapadu će, dodaje, biti „vrlo teško nešto poduzeti po globalno bitnim pitanjima kakva su borba protiv klimatskih promjena ili osiguravanje lanaca opskrbe".

Među zemljama tzv. globalnog juga postoje strahovi od nove hladnoratovske podjele svijeta. Ali postoji i nada, kaže Sidiropoulos. Recimo, Indija i Južna Afrika godinama pozivaju na reforme Ujedinjenih naroda i drugih organizacija. „Sa Zapadom koji je na iskušenjima ili je čak oslabljen, tekuća kriza može biti pokretač promjena", zaključuje Elizabeth Sidiropoulos.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu