Genocid i agresija na BiH ili ne – počinje potraga za odgovorom

Beogradske vlasti to odlučno odbijaju uz argument kako optužena bivša Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) u to vrijeme nije bila članica svjetske organizacije pa stoga ne može biti ni pozvana na odgovornost pred sudom UN-a. Od političkog zaokreta u zemlji na jesen 2000. nova Vlada u Beogradu uzaludno pokušavaju nagovoriti Bosnu i Hercegovinu da povuče svoju tužbu protiv Srbije i Crne Gore uz obrazloženje kako će ona dovesti do drastičnog pogoršanja odnosa i omesti proces približavanja dviju susjednih država. O tome sadašnji srbijanski predsjednik Boris Tadić kaže: «Mi ćemo se suočiti s jednim izuzetno teškim procesom pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu u kojemu je Srbija optužena za genocid. Srbija se nalazi u velikoj opasnosti i ni po koju cijenu se ne smije dozvoliti da takva presuda padne na generacije naših sunarodnjaka koji tek trebaju nastaviti živjeti pod našim imenom.»

Srbi se žale na nejednak tretman

Kandidat za premijera Republike Srpske u BiH Milorad Dodik u nedavnom je intervjuu za jednu srbijansku TV postaju otišao još i dalje: «Ukoliko ta tužba ne završi presudom protiv Srbije i Crne Gore, ja ću pozvati narod da ne prihvati takvu odluku, jer mislim da to nije pravilno. Srbija jest pomagala srpskome narodu u tim trenucima, ali pomagali su i drugi. Znate zašto je ta tužba neprihvatljiva. Neprihvatljiva je zato što nije korektna. U Bosni i Hercegovini su bile i redovne postrojbe Hrvatske vojske za koje nitko od Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini nije našao za shodno da podigne tužbu protiv Hrvatske.»

«Agresija» ili «tragična konfrontacija u regiji»?

Dosad su se sve institucije Republike Srpske kao i srpski predstavnici u Vladi BiH izjasnili protiv tužbe. Ona, po njihovom mišljenju, proturječi mirovnom sporazumu iz Daytona, jer se u njoj koriste riječi poput «agresije» i «agresora», premda se rat istodobno opisuje kao «tragična konfrontacija u regiji». Bošnjački član državnog Predsjedništva Sulejman Tihić stvari vidi drugačije i ne želi se odreći tužbe: «Tužba je legalna. Odluka Predsjedništva je zasnovana na Ustavu i zakonima, bez obzira što je donesena s dva glasa ‹za› i jednim glasom ‹protiv›.»

Suđenje kao zalog budućnosti

S tim se slaže i bivši premijer BiH Zlatko Lagumdžija koji u sudskoj raspravi vidi i šansu za budućnost: «Kad se ona okonča, nadam se da će doprinijeti stvaranju mira na ovim prostorima i stvaranju pretpostavki da nam se ubuduće ne događa ono što se dešavalo zadnjih deset godina.»

Prosvjedi uoči rasprave

Njemačko «Društvo za ugrožene narode» za sutra je najavilo prosvjednu povorku ispred zgrade Međunarodnog suda pravde u Den Haagu. Njome se želi podsjetiti na zločine trogodišnjeg rata (1992.-1995.) u BiH, kaže predsjednik organizacije Tilman Zülch: «Tamo će biti devet ženskih udruga – majke, supruge, sestre, kćeri iz Srebrenice i doline Drine. Nazočne će biti i stotine drugih ljudi koji su preživjeli silovanja i koncentracijske logore. Imamo transparent s imenima 8 106 ubijenih mladića i muškaraca iz Srebrenice koja ćemo i pročitati. Ukratko: prisjetit ćemo se žrtava bosanskog genocida i zauzeti se za bolju budućnost preživjelih u zajedničkoj Europi.»

Saslušanje o tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid i agresiju pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu potrajat će do 9. svibnja ove godine.