Georg W. Bush: Širenje slobode jamči mir u svijetu

Novi stari američki predsjednik jučer je krenuo u svoje drugo mandatno razdoblje. Dojam iz govora nakon prisege jest da bi George W. Bush htio ni manje ni više nego promijeniti svijet. Ideali su mu sloboda, mir, demokracija i ljudska prava.

U 11:30 sati po mjesnom vremenu novi stari predsjednik, odjeven u crni ogrtač s plavom kravatom, uz uobičajne zvukove fanfara stupio je na otvorenu pozornicu pred Kapitolom. S lijevom rukom polegnutom na Bibliju iz obiteljskog posjeda, a s desnom podignutom u znak zakletve, pred okupljenim senatorima, zastupnicima, ministrima i najvišim sucima države prisegnuo je tradicionalnim riječima.

U svom nastupnom govoru Bush je naglasak stavio na volju Amerike za slobodom, te za širenjem demokracije i ljudskih prava u drugim dijelovima svijeta: "Opstanak slobode u našoj zemlji sve više ovisi o uspjehu slobode u drugim zemljama. Najbolja nada u mir na ovome svijetu leži u širenju slobode po cijelome globusu. Ekspanzijom slobode Amerika postupa po nalogu Boga i svojih utemeljitelja. To, međutim, ne znači da SAD drugim zemljama žele nametnuti svoj poredak." U svojemu obraćanju, natopljenom idealizmom u borbi protiv terorizma i nasilja, Bush se Irana dotaknuo samo posredno. "Amerika svoju misiju neće u prvome redu u djelo provoditi oružjem, ali će sebe i svoje prijatelje braniti gdjegod to bude nužno", rekao je.

Nakon tradicionalnog ručka sa senatorima i zastupnicima u Kongresu Bush je kratki put od Kapitola do Bijele kuće sa svojom obitelji prevalio u zatvorenoj predsjedničkoj limunzini. Nakon toga uslijedio je tradicionalni mimohod. Uzduž njegova puta okupili su se uglavnom Bushove pristalice. Prosvjednici su se morali ograničiti na nekoliko omeđenih točaka. Svoje nezadovoljstvo onis u tamo izrazili antiratnim pjesmama i zbornim povicima. Podsjetili su da gotovo pola nacije ima odbojno stajalište prema Bushu. "Mnogo je Amerikanaca koji ne dijele mišljenje s Bushom, koji ga smatraju strašnim, vjerojatno i najgorim predsjednikom, kojega se uopće spominjemo", kaže jedan od njih.

Bila je to prva prisega jednoga američkog predsjednika od terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. U cijelom Washingtonu u četvrtak su na snazi bile izrazito stroge mjere sigurnosti. Više od osam tisuća redarstvenika i pripadnika vojske hermetički je zatvorilo brojne gradske četvrti. S 40 milijuna dolara, koje su uglavnom donirali američki koncerni, 55. svečanosti u povodu prisege jednoga američkog predsjednika ostat će zapamćene kao do sada najskuplje u povijesti Sjedinjenih Država.

Pratite nas