Gospodarstvo 2018. - sve samo ne dosadno

Američki predsjednik je već u ožujku odredio carine na čelik i aluminij, samo do svibnja je bila izuzeta Europska unija. Ona je pak odgovorila vlastitim carinama na američke proizvode, a slično su učinile i mnoge druge zemlje pogođene ovim sankcijama. Svjetska trgovinska organizacija je u dubokoj krizi - je li završeno doba kad se na čitavom svijetu težilo sve manjim preprekama?

Makar je američkim carinama pogođena i Europska unija - a kod čelika je to osobito Indija, zapravo je Kina glavni "neprijatelj" američkom predsjedniku. Tako je počelo nadmetanje u carinama: Kina je odgovorila nametima na američku robu, a eskalaciji se ne vidi kraja. Doduše, pregovara se - ali ishod je neizvjestan.

Kad je već Velika Britanija odlučila napustiti EU, vjerovalo se kako će ove godine biti jasno i kako će se to dogoditi. Daleko od toga! Sve do posljednjih dana 2018. nije isključeno da će se Brexit dogoditi bez bilo kakvog dogovora o razdoblju nakon toga. Gospodarstvo je zaprepašteno: ono želi sigurnost, pa makar kakva ta sigurnost bila.

U toj nesigurnosti Hrvatska se može radovati što je mnogima potreban odmor: 19 milijuna dolazaka, 104 milijuna noćenja - među strancima je opet najviše Nijemaca. Odmor nije baš mogao biti potpun od euforije navijača Vatrenih, ali i to je privuklo mnoge u Hrvatsku.

U Njemačkoj se pak rasplamsao sukob čuvara okoliša protiv zagađivača: energetskih koncerna, vozača automobila i osobito dizelaša... Redaju se sudske zabrane prometa starijim vozilima - također i benzincima, a i Europska unija odlučuje o novim, sve oštrijim propisima o ispušnim plinovima vozila.

21. prosinca je završena i posljednja smjena u rudniku kamenog ugljena u Rurskoj oblasti. To je sad definitivno kraj teške industrije tog područja jer se eksploatacija s 1000 metara dubine već ionako odavno nije isplatila. Ugljen će se i dalje trošiti, ali se više isplati - uvoz.

Američki agrokemijski gigant Monsanto je dugo bio sinonim sveg lošeg za naš okoliš. Ove godine ga je za oko 63 milijarde kupio njemački Bayer - kažu da bi inače Monsanto progutao Bayer. Fuziju još treba provariti: u Leverkusenu se mora štedjeti, a tu je i na tisuće sudskih tužbi protiv Monsanta zbog herbicida koji vjerojatno uzrokuje rak.

Tko god da je posjetio neki njemački grad, gotovo sigurno je u njemu vidio obje trgovačke kuće - i Karstadt i Kaufhof. I jednom i drugom starom rivalu ide sve teže, treći - Hertie je već odavno nestao. U rujnu je dogovorena njihova fuzija koja će imati 243 robne kuće i 32.000 suradnika diljem Europe.

Legendarni informatički sajam Cebit je nakon 32 godine također posljednji put bio održan u Hannoveru - točnije, kao samostalna manifestacija. U doba interneta i drugih oblika komunikacija je i broj posjetitelja bio sve manji. Zato se on vraća tamo odakle je i potekao - na Industrijski sajam Hannovera tek kao jedna od manifestacija.

Nova vlada u Rimu je usvojila proračun koji će biti značajno veći od ciljeva koje određuje Europska komisija što opasno ugrožava i stabilnost zajedničke valute eura. Što učiniti? Usprkos prijetnjama kaznama Italiji, pred kraj godine je ipak objavljeno kako će se postići nagodba.

I Turska je ove godine prošla kroz teške gospodarske dane jer izgleda da je i njen rast plod povoljnih kredita koje je Erdogan šakom i kapom dijelio prije svega građevinskom sektoru - ali zapravo tog novca nema. Rezultat je nagli pad vrijednosti turske lire, ali nevolje Turske će prestati tek kad se turski predsjednik odvaži na mjere koje neće biti ugodne Turcima.

U pregledu svakako treba spomenuti i ustanak Žutih prsluka - još uvijek prije svega u Francuskoj, makar ih ima i u drugim zemljama Europe. Macron je dugo uživao podršku čak i za svoje korjenite reforme gospodarstva Francuske, ali otpor je sve veći. Još se ne zna na koje ustupke Žutim prslucima je spreman da bi prosvjedi prestali.

Prosvjeda protiv globalizacije ima i u drugim dijelovima svijeta: povodom sastanka zemalja G20 je i u Argentini izbio žestoki prosvjed kojeg je pokušalo ugušiti čak 25 tisuća policajaca i čuvara reda. Globalizacija donosi i ozbiljne probleme, ali izgleda da na njih nije lako naći odgovor - to se vidi i u već spomenutom ratu carinama.

Pogotovo ako nema pameti i ako se vlastodršci uzdaju samo u jedan izvor prihoda, onda niti propast nije daleko: Venezuela tone u inflaciju u kojoj više nema volje niti brojati nule na svežnjevima novčanica potrebnih da bi se kupilo jedno pile. Ako ga uopće ima u trgovini... Dva milijuna građana Venezuele je već napustilo zemlju.

Još prije godinu dana se slavio "novi" oblik novca, digitalni Bitcoin. Ali od onda njegov pad se uporno nastavlja. I drugi oblici ovakvog digitalnog plaćanja - u međuvremenu ima oko 2000 ovakvih ili onakvih oblika virtualnog novca - su u ovoj godini pretrpjeli gubitak. Razlog je i što se pokušalo uvesti nešto više reda u ovaj oblik ulaganja.

Nikad u povijesti neka tvrtka nije bila toliko vrijedna: Apple je 2. kolovoza probio čarobnu granicu od jednog bilijuna dolara vrijednosti dionica ovog koncerna iz Cupertina. Nije dugo ostao jedini: mjesec dana kasnije mu se pridružio i Amazon. No na jesen su vrijednosti na burzama padale - to je pogodilo i ova dva koncerna. Jer nitko ne zna što nam donosi 2019.