1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gotička scena slavi svoj "Oktoberfest Crnih"

24. svibnja 2010

20.000 posjetitelja okupilo se proteklog vikenda na Gotičkom festivalu u Lepzigu. Većina ih je bila od glave do pete odjevena u crno. Ali ne odijelo, već glazba je ta koja definira gotičku subkulturnu scenu.

https://p.dw.com/p/NVGw
Posjetielji Wave-Gothic-Festivala u jednom parku u središtu Leipziga
Posjetielji Wave-Gothic-Festivala u jednom parku u središtu LeipzigaFoto: dpa - Fotoreport

Na redovitom susretu "gota" u Leipzigu (Wave Gothic Treffen), ove godine 19. po redu, oni koje vole pudrati lice u bijelo i nositi crne čipkaste haljine u kombinaciji s teškim crnim čizmama nisu se ni po čemu posebno isticali. Bar ne tijekom festivala. Na četiri dana ovaj istočnonjemački grad kao da se preselio u srednjevjekovno razdoblje, samo s nešto malo manje šarenila.

Zapravo većina ljudi pripadnike gotičke subkulture i prepoznaje prije svega po njihovu izgledu kojim dominiraju teška šminka i crna boja. Stilske ideje često posuđuju iz srednjeg vijeka ili viktorijanskog razdoblja.

Čipka i crna odjeća na publici Festivala
Čipka i crniloFoto: picture-alliance / dpa

Najvažnija je glazba

U gotičkom pokretu krije se, međutim, više od samog izgleda. Glazba igra još važniju ulogu, objašnjava sociolog Paul Hodkinson. On je stručnjak za gotičku subkulturu na Sveučilištu u engleskom Surreyju i kaže da su njegova istraživanja pokazala da je, iako se "mišljenja dosta razlikuju oko toga što znači biti got, njihova strast prema glazbi neupitna".

Glavni urednik njemačke revije "Gothic" Thomas Thyssen slaže se s time. Kaže da su glazbeni ukusi mladih starosti između 16 i 21 godine vrlo slični u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Po njemu, danas gotičkom mainstream scenom dominiraju neofolk, elektronička i industrijska glazba. "Jedina iznimka je London u kojem se mogu naći novi bandovi na koje utječe punk", kaže on.

Svibanjska naslovnica revije Gothic
Svibanjska naslovnica revije Gothic

Britanska neofolk skupina Sol Invictus i njemački death-rock band Bloody Dead and Sexy samo su dvije od brojnih skupina koje ovih dana nastupaju u Leipzigu.

Desnica?

Neofolk i industrijska glazbena scena povezuju se ponekad s krajnjom desnicom, što je gotičku scenu dovelo pod kritičko povećalo javnosti. Ali Thyssen, koji kao DJ radi već dva desetljeća, kaže da su ove optužbe "daleko prenapuhane". "Zadnji incident kojeg se ja sjećam dogodio se prije četiri godine na Festivalu u Leipzigu kad je jedan od njih pokušao nekoga pretući, ali su onda njega pretukli antifašisti", kaže on. "Fašisti nisu dobrodošli na gotičkoj sceni".

Thyssen tvrdi da je u 18 godina, koliko on radi kao DJ u Esenu, Bochumu i Berlinu, kao i u drugim gradovima po svijetu, bilo vrlo malo incidenata. Veza s nasiljem postoji kao rezultat medijskog portretiranja određenih poznatih slučajeva u koje su bili uključeni i goti, ili se tek mislilo da su uključeni, kao što je bio slučaj sa pucnjavom u mjestu Columbine u SAD-u, u travnju 1999.

Njemački desničar obrijane glave
Optužbe za veze s desnicomFoto: picture-alliance/dpa

Poslije pankera došli goti

Prema Hodkinsonovim istraživanjima, gotička subkultura počela se razvijati ranih osamdesetih s padom popularnosti punk glazbe čije su perjanice bili Sex Pistolsi i modna dizajnerica prije svega šarene odjeće Vivienne Westwood. Pogledi poklonika punk scene uglavnom su naginjali ljevici. Današnja gotička subkultura povezana je s crnom bojom, post-punk rockom i gotičkom literaturom.

Počeci ove subkluture uglavnom su se svodili na "uradi sam" mentalitet, ali danas goti mogu kupiti odjeću na internetu ili u specijaliziranim dućanima, objašnjava novinar revije Gothic Michael Schwesinger.

Hodkinsona međutim ne zabrinjava mogućnost da bi se ova scena mogla previše komercijalizirati. Kritike o prevelikom potrošačkom mentalitetu među gotima vuku se još iz osamdestih, kaže on. Ta scena "je uistinu i usredotočena na vrlo poseban oblik potrošnje jer tu je vrlo važno kakvu nosite odjeću, obuću i kakvu slušate glazbu".

Naslovnica albuma grupe Unheilig "Große Freiheit"
Naslovnica albuma grupe Unheilig "Große Freiheit"

Svejedno novinar Schwesinger kritizira ovu scenu da je zadnjih godina postala "površnija" te da se, obzirom na to da je usredotočena isključivo na tulumarenje i potrošnju, ne razlikuje mnogo od popularne kulture.

Dijelom to potvrđuje i uspjeh industrijskog glazbenog banda Unheilig (Ne-sveti) koji je iz subkulturnog benda postao vrlo popularni bend. Njegov zadnji album "Große Freiheit" ("Velika sloboda") popeo se na prvo mjesto njemačkih top lista.

Autor: Chiponda Chimbelu/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: D. Dragojević