"Građani imaju pravo znati" u Hrvatskoj

Pravo javnosti na informacije ključna je za razvoj institucija i demokratizaciju društva – rečeno je na skupu što je 28 nevladinih udruga organiziralo u povodu obilježavanja međunarodnog dana «Građani imaju pravo znati». Koalicija nevladinih organizacija analizirala je provedbu Zakona o pravu na pristup informacija tijekom kolovoza i rujna. Od 256 zahtjeva za odgovorom, upućenih od lokalnih do najviših tijela vlasti, odgovor je stigao tek na njih 80. Najmanje spremnosti za odgovore na upit javnosti pokazali su Ministarstvo mora i razvitka te Ministarstvo pravosuđa, MUP, MORH i Ministarstvo vanjskih poslova, a zanimljivo je da se Hrvatska gospodarska komora i Državno odvjetništvo uopće ne smatraju obveznicima Zakona o pravu na pristup informacija, pa samim tim drže da ne moraju dati odgovore javnosti.

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski naglasio je kako se demokracija ne može svoditi samo na izbore, odnosno da građani imaju pravo na dijalog s javnom vlasti tijekom cijelom mandata. Profesor s Pravnog fakulteta Josip Kregar ističe da će se neprovedba ovog zakona loše odraziti na razvoj demokracije u zemlji : «Građani trebaju biti informirani, inače nisu subjekti javnog dijaloga nego su publika s kojom se može manipulitati.»

Istraživanje nevladinih udruga pokazalo je da se tijela vlasti na upite građana u Hrvatskoj ponašanju na razini vlasti u ostalim tranzicijskim zemljama.