Gradovima uz obalu prijeti potop

Nedavni izvještaj Ujedinjenih naroda o klimi prodrmao je političare pa je tema zaštite klime dobila visoku poziciju na dnevnom redu. A stvari bi se mogle razviti još dramatičnije nego što predviđa najnoviji izvještaj Međunarodnog odbora za praćenje promjene klime.

Profesor Stefan Rahmstorf s njemačkog Instituta za istraživanje klime u Potsdamu jedan je od znanstvenika koji su radili na izvještaju o promjenama klime. Na temelju svoga rada on stvari vidi još dramatičnije nego što ih prikazuje UN-ov izvještaj:

«U najboljem slučaju u Njemačkoj će do kraja stoljeća prosječna temperatura porasti za oko dva stupnja. U prošlom stoljeću je porasla za jedan stupanj. U najgorem slučaju do kraja stoljeća prosječna temperatura na zemlji mogla bi porasti za 6 do 7 stupnjeva, a Njemačka je uvijek iznad globalnog prosjeka. To znači da bi mogla porasti čak za deset stupnjeva. To si zapravo ne mogu više predstaviti jer je to izvan područja našeg iskustva.»

Neravnomjerno zagrijavanje već se uočava na različitim dijelovima zemlje. Profesor Rahmstorf sa zabrinutošću prati ubrzavanje otapanja leda na Groenlandu koji je debeo tri kilometra. S obzirom da gore na visini od 3000 metara pada snijeg i stvara novi led, stanje još nije tako dramatično. Ali, u slučaju povećanja temperature za samo tri stupnja, ne bi padao snijeg nego kiša, koja bi još ubrzala otapanje leda.

«Obalni gradovi poput Manhattana, St. Peterburga, Venecije, Shanghaja, i mnogi drugi gradovi suočit će se usljed porasta razine mora s poplavama. To može pogoditi i Hamburg. Tu se mora vidjeti, koliko se gradove još može zaštititi nasipima. U nekim slučajevima, kao kod Manhattana koji je dobro istražen, bit će to vrlo teško. Jer, samo New York City ima 1000 kilometara obalne crte, jer se grad nalazi na više otoka.»

Ukoliko se razina mora poveća za samo jedan metar, Manhattan bi morao računati svake tri godine s «poplavom stoljeća», koja se inače očekuje samo jednom u sto godina. Tuneli podzemne željeznice bili bi preplavljeni, došlo bi do velikih poteškoća u prometu. Troškovi čišćenja tunela i zastoj od više tjedana ili mjeseci mogli bi dovesti do stečaja. Ali, i povećanje nasipa i druge mjere zaštite sežu i kod bogatih gradova kao što je New York do granice mogućega.

Što čovjeka sve očekuje ako ne zaustavi zagrijavanje zemljine atmosfere, teško je procijeniti, jer prosječna temperatura na Zemlji već odavno nije bila iznad 17 stupnjeva.

«Ne može se reći da prosječna temperatura na Zemlji nikad nije bila iznad 17 stupnjeva. Danas je ona doista 15 stupnjeva. Ali. znamo da je prije više milijuna godina globalna srednja vrijednost bila četiri-pet stupnjeva viša, posljednji put prije oko 100 milijuna godina kad su živjeli dinosauri. Tada su dinosauri živjeli i na polovima. Uopće nije bilo leda na Zemlji. A ako nije bilo leda na kontinentima, to znači da je razina mora bila 70 metara viša. Nadamo se da do toga neće doći. Ali, povećanje temperature za više stupnjeva nažalost vrlo je vjerojatno, ako se ne poduzmu odlučne protumjere.»

U tom slučaju bi se veliki dijelovi Belgije, Nizozemske, Njemačke, pa i Hrvatske našli pod morem. Profesor Rahmstorf se zato zalaže za odlučno djelovanje.

«Ljudi moraju uvidjeti da se svi nalazimo u istom čamcu, bez obzira na granice država, rase, različite stupnjeve obrazovanja. Što god ljude razdvajalo, sad moramo zajednički riješiti jedan od najvećih izazova pred kojima se čovječanstvo ikad nalazilo.»