Grcima istječe vrijeme

Nakon neuspješnog sastanka ministara financija zone eura sada pak analitičari pokušavaju shvatiti što se uopće dešava i što će se dogoditi. Dan nakon sastanka je grčka burza zabilježila gubitak od 4%, a stručni tisak nagađa da bi se mogao dogoditi "Grexit by accident", grčko napuštanje eura kao svojevrsni udes jer bi se Grčka mogla sama politički dovesti pred zid makar uopće nemala namjeru napustiti euro. A ako se to dogodi, smatraju stručnjaci, onda bi Tsiprasova vlada lako mogla pasti.

Već se uvelike rade i računice koliko bi koštalo kada bi se dogodilo što se može dogoditi. Njemačka tu riskira do 80 milijardi eura, ako Atena odluči obustaviti otplaćivati svoje dugove ili ako postane nelikvidna zato jer bi joj Europska središnja banka zaustavila dotok novca. Nova grčka vlada je porušila sve mostove prema međunarodnim zajmodavcima.

A "Dan X" se za Grčku približava nesmiljenom brzinom: do konca ožujka Grčkoj na naplatu stižu obroci kredita u iznosu od oko četiri milijarde eura. Do onda Atena ili mora negdje nabaviti taj novac ili priznati da ga nema - dakle priznati svoju nelikvidnost. To neće pogoditi samo Njemačku: i druge zemlje Europske unije poput Francuske, Nizozemske ili Italije bi tako izgubile desetke milijardi eura, ovisno o svojoj gospodarskoj veličini. Ali osobito za Pariz i Rim bi to bio dodatan, težak udarac za tamošnje državne blagajne.

Ljubav prestaje kod novčanika

Usprkos tome, zemlje zone eura su i dalje odlučne kako neće financirati grčki proračun bez da Atena nastavi s mjerama štednje i reformama. Tako barem pretpostavlja njemački ministar financija Wolfgang Schäuble koji razmjerno opušteno promatra rasprave u Bruxellesu, primjereno njegovom statusu najstarijeg ministra u skupini zemalja eura. On uopće ne želi odgovarati na pitanja tipa "što bi bilo ako bi bilo", ali isto tako primjećuje kako "nitko nije zapravo razumio što Grci doista hoće. Možda ni sami to ne znaju."

Ali ipak se ne može suzdržati od zajedljivih primjedbi na račun grčkog kolege, Yanisa Varoufakisa. Njemačkom ministru nije posve jasno "ima li on uopće mandat da pregovara ili su sastanci tek proširene telefonske konferencije". Njemački ministar financija time aludira na njegov sastanak s Varoufakisom prošle srijede kad je grčki ministar u posljednji trenutak odustao od kompromisa nakon telefonskog razgovora s Atenom.

Isto tako, ministra Schäublea nije se osobito dojmila niti sklonost grčkog ministra da svom iskusnom kolegi drži predavanja o temeljnim načelima gospodarstva Europe, a njemački ministar ima dojam da ni drugi ministri nisu impresionirani: "Do sad nije bio previše djelotvoran da druge uvjeri u svoje stavove. Ali zašto ne bi imao vlastito mišljenje kako postoji neki bolji put kad je već tako značajan ekonomist?"

I u drugim zemljama građani naređuju svojim vladama

Sve u svemu, za njemačkog ministra se tu nema što dugo razmišljati: postojeći program pomoći Grčkoj u kojem još predstoji tranša od oko sedam milijardi eura, mora biti produžen prije nego što istekne. Već i do sada Grčka nije potpuno ispunjavala sve zahtjeve koji su bili povezani s novčanom pomoći, ali skupina zemalja zone eura je već i do sada pokazala kako je bila spremna izaći u susret.

Tako i sada nema drugog puta nego produžiti taj program uz određene kompromise u provedbi mjera koje treba provesti Atena, smatra ministar Schäuble. Solidarnost u Europi počiva na dragovoljnom sporazumu svih članica i nacionalne vlade moraju uvjeriti većinu svojih građana kako je dobra ideja Grčkoj dati još više novca. Na koncu, demokracija ne vlada samo u Ateni i sve to vodi teškim odlukama i u Grčkoj i u Europi.

Predsjedavatelj skupine zemalja zone eura Jeroen Dijsselbloem je vladi u Ateni odredio rok do ovog petka kad bi morala postaviti zahtjev za produženjem postojećeg programa pomoći. To znači da pismo iz Atene u Bruxelles mora stići već do ove srijede uvečer kako bi u petak, 20. veljače, mogao biti sazvan izvanredni sastanak ministara financija. Austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling smatra da bi možda bilo još moguće takav sastanak održati početkom slijedećeg tjedna, ali njemački ministar financija podsjeća kako je 27. veljače doista posljednji rok kako bi o želji Atene za produženjem pomoći još stigao odlučiti njemački parlament.

Već ove srijede predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi raspravlja s predstavnicima grčke vlade o stanju u tamošnjim bankama. Tamo mnogi žele podići svoje ušteđevine još dok su euri, ali čitav niz tamošnjih banaka je tako prisiljeno posegnuti i za svojim pričuvama koje zapravo uopće ne bi smjele dirati. Tu se još jednom vidi kako zapravo predsjednik Europske središnje banke zapravo odlučuje o sudbini Grčke: ako on obustavi dotok novca Grčkoj u takvim nužnim pozajmicama, pitanje je samo dana kad grčke banke više uopće neće imati gotovine.

Ali sve u svemu, stječe se dojam kako zemlje zone eura više nisu spremne platiti svaku cijenu kako bi Grčku zadržale u obitelji zajedničke europske valute.