1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hadžić zna gdje su nestali i zatočeni

20. srpnja 2011

Iako je Hrvatska s oduševljenjem dočekala uhićenje Gorana Hadžića, javnost se pita je li se ono moglo dogoditi i prije. Poučeni dosadašnjim iskustvima, građani od suđenja ne očekuju previše.

https://p.dw.com/p/120Dm
Goran Hadžić prilikom uhićenja
Goran Hadžić prilikom uhićenjaFoto: dapd

„Hadžićevo je uhićenje dobra vijest za cijeli svijet“, poručila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Vijest ju je zatekla u Varšavi gdje se s poljskim premijerom Donaldom Tuskom sastala kako bi razgovarali o detaljima ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Objasnila je kako je Hadžić dosljedno provodio politiku agresije koja je željela uništiti sve hrvatsko, a posebice Vukovar.

Snimka Gorana Hadžića iz doba kada je bio na vlasti (6. veljače 1993.)
Snimka Gorana Hadžića iz doba kada je bio na vlasti (6. veljače 1993.)Foto: dapd

I predsjednik Ivo Josipović je zadovoljan uhićenjem, bez obzira što se, kaže, s njime kasni. „Pravda je spora, ali dostižna. Nadam se da će haški sud obaviti svoj posao i organizirati pravedno suđenje“, izjavio je Josipović i dodao da je dobro da se srbijanska vlada konačno odlučila za punu suradnju s Hagom, što je dobro za međususjedske odnose, ali prvenstveno za samu Srbiju.

„Zadovoljan sam činjenicom da je konačno i taj zločinac uhvaćen i da će mu se suditi. Odgovoran je za brojne zločine i negativne procese koji su se događali u Hrvatskoj“, poruka je ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka.

Adut iz rukava srbijanske politike?

Uhićenje Gorana Hadžića nije iznenadilo predsjednicu Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljanu Alvir. U razgovoru za Deutsche Welle Alvir ističe kako je ovo uhićenje, nedugo nakon uhićenja Mladića, rezultat međunarodnih pritisaka pa Beograd tako uhićenja tempira za trenutak u kojem može pokupiti najviše političkih bodova.

„U ovom slučaju sam sigurna da se Srbija opirala toliko dugo i čuvala Hadžića kao adut kojega će u određenom trenutku staviti na stol kako bi time postigla neki cilj“, objašnjava predsjednica Saveza.

Spona između izvršitelja i nalogodavaca zločina

Ono što je obiteljima zatočenih i nestalih bitno jest da uhićenje ispuni svoju svrhu, a ona je da Hadžić progovori gdje su oni za kojima obitelji već godinama tragaju. Osim toga, kaže Alvir, važno je da se ovim uhićenjem ne stavi točka na procesuiranje ratnih zločina. Podsjeća kako se trenutno vode postupci protiv izravnih počinitelja, no vrh Jugoslavenske narodne armije je aboliran kroz Hag i srbijansko pravosuđe, ali i hrvatsko pravosuđe.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović
Hrvatski predsjednik Ivo JosipovićFoto: picture alliance/dpa

Nakon ovakvih uhićenja Beograd dobiva pohvale sa svih strana, a to što je u politici Srbije veliki dio njih koji su planirali ono što se dogodilo, nikoga nije briga. „U ovom trenutku je Hadžić spona između izvršitelja zločina i naredbodavaca. Mislim da europska, svjetska i srbijanska politika time postiže maksimum koji želi dosegnuti. Kadijević je aboliran, čime je aboliran cijeli vrh JNA. Naravno da mi žrtve nećemo pristati na to“, zaključuje Alvir.

Gdje su nestali iz vukovarske bolnice?

Ikona Domovinskog rata, ravnateljica ratne bolnice u Vukovaru dr. Vesna Bosanac ne krije zadovoljstvo činjenicom da će Goran Hadžić uskoro biti iza haških rešetaka. Vijest joj daje nadu da će se kroz procesuiranju ovog slučaj Hrvatska dobiti odgovore na brojna pitanja postavljena još prije 20 godina. Prvenstveno ju zanima gdje su svi nestali i zatočeni iz vukovarske bolnice, ali i ostali sugrađani kojima se zameo trag nakon što su u svojem gradu dočekali okupacijsku vojsku.

„Mislim daje to trebalo učiniti puno ranije, da je bilo političke volje“, kaže dr. Bosanac za DW podsjećajući da su posljednja dva desetljeća mnoge majke i očevi umrli a da nisu saznali istinu o svojoj djeci.

Beograd i dalje krije dokumentaciju iz Vukovara

Ravnateljica napominje da Opća bolnica Vukovar, kojoj je ona i dalje na čelu, i danas potražuje medicinsku dokumentaciju koja je odnesena u Beograd. Objašnjava da je srbijanski predsjednik Boris Tadić prilikom posjeta Vukovaru donio tek mali dio dokumenata. „Upravo bi ti dokumenti dali odgovore na brojna pitanja, no uz sva traženja do danas ih nismo dobili“, kaže dr. Bosanac.

Bosanac zaključuje, da je temeljem dosadašnjih haških suđenja, teško vjerovati kako će hrvatski građani sve saznati. Obzirom na suđenje za zločin počinjen na Ovčari, oslobođenje Miroslava Radića i minimalno kažnjavanje Veselina Šljivančanina, Bosanac dvoji da će sud ovoga puta biti pravedniji, no nadu joj daje činjenica da se sa svakim suđenjem osniva novo sudsko vijeće.

Odvojiti zločine od susjedskih odnosa

Zeljko Sabo, gradonačelnik Vukovara
Zeljko Sabo, gradonačelnik VukovaraFoto: DW

I gradonačelnik Vukovara Željko Sabo kaže da osobno, baš kao i njegovi sugrađani, očekuje da će istina o optužbama protiv Hadžića biti dostupna javnosti, a sve kako bi se vidjelo tko je bio u lancu odgovornosti za počinjene zločine. Hadžić, tvrdi, sigurno nije bio najviše pozicioniran. Sabo je i sam vukovarski branitelj koji je nakon pada Grada prošao pakao srbijanskog koncentracijskog logora Begejci, kao i zatvora u Nišu.

„Očekujem da će Hag donijeti pravednu odluku. Međutim, moram reći da se zločin koji je počinjen u mojem gradu ne može izmjeriti niti jednom vremenskom kaznom. No svakako, očekujemo istinu i pravdu“, komentira uhićenje posljednjeg haškog bjegunca gradonačelnik Sabo.

O optužbama kako Beograd tempira uhićenja prema političkim potrebama Sabo ne želi nagađati. Kaže, drago mu je da su se hrvatski i srbijanski predsjednici sreli prošle godine u Vukovaru, čime je demonstrirana zajednička dobrosusjedska politika. Dakako, ratni zločini ne zastarijevaju i svaku sumnju treba istražiti, misli gradonačelnik grada koji još uvijek traga za svojim braniteljima i nestalim građanima.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odg. ur.: Z. Arbutina