Internet

Tehnički razvoj World Wide Weba je započeo u ožujku 1989. godine. Sam internet je međutim u osnovi još i stariji. Temelji su postavljeni već 60-ih godina prošlog stoljeća. Tada je američka vojska počela s izgradnjom mreže kompjutera putem koje su se sasvim sigurno mogli transportirati podaci, čak i u slučaju atomskog rata. Rezultat je bio "Arpanet" - mreža koja je u početku obuhvaćala samo mali broj kompjutera.

Tada je internet počeo rasti. Najprije je to bilo daleko od očiju javnosti. Uskoro su prednosti mreže otkrili znanstvenici i profesori na sveučilištima i u istraživačkim centrima. Oduševljenje je bilo veliko - po prvi puta u povijesti se moglo međusobno komunicirati bez velikog napora i bez obzira na državne granice. Jedino ograničenje je bilo stručno znanje - tada je naime u upotrebi još bio bazični kompjuterski jezik, naredbe za izvršavanje pojedinih radnji bile su komplicirane, a mogućnost greške relativno velika. U počecima razvoja interneta još je bilo nezamislivo samo klikom miša skočiti s jednog kraja svijeta na drugi.

Arpanet je dobio dijete...

To je svojim znanstvenim radom promijenio Tim Berners-Lee. On je osamdesetih godina prošlog stoljeća radio u Centru za nuklearna istraživanja CERN u Švicarskoj. Užasno ga je živciralo što rezultate istraživanja nije mogao brzo i jednostavno predočiti javnosti, dakle upravo ono što je danas s World Wide Webom moguće.

Godine 1989. je započeo s razvojem komponenti koje su mu za to nedostajale. Počeo je izrađivati vlastite web stranice i puniti ih tekstovima. Potom je programirao prvi server na kojem su se mogli pohranjivati dokumenti za WWW i razvio je prvi browser koji je omogućavao da se pojedine internetske stranice pozovu na različitim kompjuterima. I na kraju: Berners-Lee je došao na ideju da različite dokumente poveže jedne s drugima - tako se rodio link.

...i nazvali su ga: internet

A danas? U načelu internet i danas funkcionira kao prije 20 godina. Postoji međutim ipak jedna velika razlika - danas postoje i različiti multimedijalni elementi, poput glazbe, fotografija, grafika, videa i različitih igara. Prije samo dva desetljeća to je još bilo nezamislivo. Prema procjenama stručnjaka širom svijeta danas više od milijarde i 300 milijuna ljudi koristi mrežu.

Otkrićem WWW-a Tim Berners-Lee nije se obogatio: 1993. je internet dan na slobodnu uporabu svima, odnosno on ga je poklonio svijetu. Vjerojatno je upravo to bio ključ uspjeha: da je Berners-Lee tada licencom zaštito svoj pronalazak i tražio novac, po svoj prilici se on nikada ne bi toliko proširio svijetom.

Autor: Jörg Brunsmann/Zoran Arbutina

Odg. urednica: Iva Jerkan