Helsinški monitor: "Slovenija provela administrativno etničko čišćenje"

O provedenom smo referendumu razgovarali s Nevom Miklaučić Predan, predsjednicom Heslinki monitora Slovenije, organizacije koja je pred Ustavnim sudom pokrenula postupak da ti ljudi koji su godinama u toj zemlji živjeli ilegalno, napokon dobiju papire.

Neva Miklaučić Predan: "Tekst samog referendomskog pitanja je bio - naprosto se moram grubo izraziti kako bi to bilo jasnije – imbecilan. Slovenskim je državljanima bio apsolutno nerazumljiv. Referendum je mogao uspjeti samo zbo toga jer ih je desnica pozvala i rekla da će izgubiti novac ako ne iziđu na referendum i tako odbiju tehnički zakon o izbrisanima. A bivši predsjednik Slovenije, gospodin Milan Kučan, on je svojim primjerom pozivao građane da ne izlaze na referendum, jer je to, kako je rekao, sramota za slovensku državu. Sada se moramo pitati, naravno i gospodina Kučana, kako to da on tu sramotu nije spriječio, jer bio je u biti 15 godina predsjednik te države - prije osamostaljenja, još za vremena SFR Jugoslavije i nakon toga. Zašto tu sramotu onda nije spriječio i zašto je pozivao državljane da ne idu na referendum? Da su ipak izišli i glasovali ”za”, eventualno bismo mogli nać neko rešenje za 4.000 onih izbrisanih koji su u međuvremenu ipak nekako dobili stalni boravak natrag."

Vi govorite o 4.000 ljudi. Uoči referenduma isticalo se da se Tehnički zakon odnosi na nešto više od 18.000 ”izbrisanih”, dok neke organizacije za zaštitu ljudski prava navode čak i nekoliko stotina tisuća onih koje se sve ovo tiče.

Neva Miklaučić Predan:"Čujte, brojka 18.000 sada je napravljena da bi se smanjila odgovornost za administrativno entičko čišćenje, za neku vrstu administrativnog genocida koji je u Sloveniji neka specijaliteta u svjetskim razmjerima. Jer vi ljudima ne samo da im ne dajete pravo na boravak.Na taj način vi im oduzmete njihova dobra, na primjer penziju. Oni su tu izgubili 20, 30, 40 godina radnog staža, izgubili su mogućnost da nadopune svoj radnji staž. Zbog toga je nastala vojska koji rade na crno zbog toga jer su bili izbrisani.

Ta diskriminacija počela je funkcionirati već na dan osamostaljenja 25. lipnja.1991. godine. Što znači da je ona bila ranije pripremljena. I onda se išlo u akcije - prva je bila u vrijeme godišnjih odmora '91., kada su se ovi radnici nakon četrnaest dana vraćali u Sloveniju iz svih tih krajeva iz kojih su dolazili – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, nešto manje iz Makedonije, s Kosova. Njih se nije puštalo preko granice, i gotovo. U Helsinškom monitoringu Slovenija imamo gomilu dokumenta, sve vam to možemo dokumentirati. Jer, gledajte, etničko čišćenje administrativne prirode ostavlja za sobom hrpu dokumenata.

U nekim drugim krajevima se pucalo, davilo, klalo itd., a u Sloveniji se kolje administrativno. Brojka o 18.000 uopće nije realna, ne postoji ni jedan dokaz za tu brojku itd.. Slovenske su vlasti namjerno napravile apsolutno netransparentnu situaciju kako bi i dalje mogle - kako mi kazemo - ribariti u mutnome i kako ne bi bili obavzni stvarno provoditi neka rješenja.

Četiri tisuće ljudi brojka je iz Ministarstva unutarnjih poslova a odnosi se na "izbrisane", koji su nakon dugotrajnih procedura do danas uspjeli dobiti stalni boravak. Samo četiri tisuće je uspjelo dok ostalih 14 tisuća, koliko ih je još podnijelo zahtjev, nije."

Konkretno: Radi se o ljudima iz ostalih djelova bivse Jugoslavije, koji su radili u Sloveniji do 1991. godine. Ima li tu i drugih ljudi?

Neva Miklaučić Predan: "Neki pokušavaju taj potez opravdati kako smo time u Sloveniji izbrisali agresore, govoreći kako nećemo davati stalni boravak agresorima itd. Oficira JNA je u Sloveniji 1991. bilo samo oko 2.000, i glavnina njih je otišla s jugoslavenskom vojskom već u listopadu '91. godine. Mi idemo iz jedne dimne zavjese u drugu i situacija se ne razrješava. Mi smo o tome obavijestili sve međunarodne institucije. I, u redu: ako Europska Unija misli da takvu državu može primiti u Europsku uniju, onda izvolite. To je njihov problem, to nije više problem Helšinskog monitora."