1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hepatitis C - podcijenjena bolest

Christiane Hoffmann25. listopada 2005

Hepatitis C je podcijenjena bolest, kažu znanstvenici i liječnici. U budućnosti se očekuje znatno veći broj ljudi kronično oboljelih od jetre. Procjene govore o 170 milijuna zaraženih ljudi.

https://p.dw.com/p/9ZqH
"Hepatitis C" prijeti sve većem broju ljudi
"Hepatitis C" prijeti sve većem broju ljudiFoto: Quelle: Aventis Pasteur MSD GmbH

Simptomi nisu odmah vidljivi i ne razlikuju se puno od simptoma gripe. Umor, nervoza i bolovi u trbuhu ne dovode se obicno u vezu s hepatitisom C. Tako i povećanu aktivnost jetre doktori u prošlosti nisu odmah povezivali s virusnom bolešću, koja može dovesti do kronične upale jetre. No poslijedice mogu biti razorne. Ciroza, smanjenje, čak i rak jetre. Protiv toga se možemo boriti samo informiranjem javnosti kaže Ingo van Thiel, iz „udruženja za pomoć pri bolestima jetre“. Ljudi zaraženi Hepatitisom C, često su stigmatizirani u društvu. „Neznanje ne poznaje granice. Shvatili smo to suradnjom sa našim partnerima u Europi i Egiptu. Isključivanje oboljelih iz zajednice tvrdnjama da je bolest izazvana alkoholizmom ili narkomanijom, vrlo je uobičajena pojava čak i izvan Europe.“ Kaže van Thiel. Recimo da se u neku ruku opasnost od infekcije u svakodnevnom životu preuveličava. No s druge strane stvarne opasnosti i nisu dovoljno poznate. U principu, infekcija je moguća krvnim putem ili sluznicom. Prenošenje virusa spolnim odnosom vrlo je rijetko, kažu liječnici. Infekcija uzrokovana transfuzijom krvi, zbog krvnih je testova nemoguća, barem u Europi, no 80-ih se i to događalo. Međutim ovisnici o drogama su vrlo ugroženi, zbog upotrebe nesteriliziranih igala, a u zemljama u razvoju su rizici još mnogo veći. O tome van Thiel kaže: „Epidemija je mnogo proširenija prije svega u zemljama sa slabo razvijenim zdravstvenim sustavima, gdje je razina higijene niska i gdje injekcije i slični uređaji nisu sterilni. Pogledajte egipatski primjer – tamo je zaraženo 14 posto populacije, a u Njemačkoj samo 0.5 do 1 posto.“

Nedostatna mjerenja

S obzirom da je virus otkriven tek 1989., tako je i svjetska zanstvena mreža tek u nastajanju. Mjerenja u manje razvijenim regijama svijeta još nisu točna. U jugo-istočnoj Aziji na primjer, prema podacima „Svjetske zdravstvene organizacije“ samo tri države vode statistiku o oboljelima, a u Africi dvanaest. Znanstvenici pretpostavljaju da je širom svijeta otprilike 170 milijuna ljudi zaraženo hepatitisom C, odnosno da virus nose već duže od 6 mjeseci. Svake godine zarazi se novih 3 do 4 milijuna ljudi no točan broj teško je utvrditi jer velik broj zaraženih ne zna da je zaraženo govori Thomas Berg, šef hepatoloije Virchow kliničkog centra u Berlinu objašnjava: „Hepattitis C poznat je i kao „puzajuća bolest“. Nije akutno opasna, čovjek često ni ne primjeti da je zaražen pa nosi virus u sebi više godina te tek nakon 10, 20 ili 30 godina razvije cirozu jetre. A ako netko ima nesreću pa ne ode kod doktora na vrijeme, primjeti bolest tek u naprednom stadiju. Virus je opasan jer često ne napušta tijelo sam od sebe već prouzrokuje kronični tijek bolesti. Ostaje u tijelu i dodvodi do kronične upale jetre, a time i do ciroze. To je problem.“ Ako se zaraza prepozna dovoljno rano, moguće ju je izliječiti kombinacijom lijekova. Pacijentima se jednom tjedno mora intravenozno davati interferon – protein koji organizira imunološki sustav za borbu brotiv bolesti. Moraju se uzimati i tablete koje suzbijaju virus. Ova terapija uspješna je u 50 do 80 posto slučajeva. No ovisi i o tretmanu i o stadiju zaraze. Što se ranije otkrije to ju je lakše suzbiti. Ako se otkrije tek nakon godinu dana, a jetra je već oštećena onda može biti prekasno za antivirusnu terapiju. Pacijenti se tada u najgorem slučaju mogu nadati transplantaciji. Prema procjeni znanstvenika u Europi je 20 posto takvih slučajeva.

Za cjepivo potrebne nove tehnologije

Cjepivo protiv hepatitisa C za razliku od hepatitisa A i B još ne postoji, a izgleda da još neko vrijeme ni neće. Virus se mijenja vrlo slično AIDS-u – neprestano, te znanstvenike stavlja pred velike probleme. O tome Thomas Berg: „Cjepiva protiv hepatitisa C, kakva danas poznajemo, vjerojatno nećemo uspjeti stvoriti. Moguće je da će se naći novi oblici cjepiva, koja će pojačavati imunološki sustav, te tako spriječiti infekciju, ne potpuno ali dovoljno da spriječi kroničnu bolest. To bi bilo moguće, no još je dalek put do toga.“ Za „organizaciju za pomoć pri bolestima jetre“ i njezine europske partnere primarni zadatak je razotkrivanje hepatitisa C – stoga je i pokrenut „Svjetski dan hepatitisa“. Cilj je i dobivanje potpore političkih snaga. Zbog toga je 1. 10., povjereniku EU za zdravstvo, Markosu Kuprianou predana peticija sa 40.000 potpisa iz 14 europskih zemalja. Njome zahtjevaju da se više pažnje posveti hepatitisu, te da se razviju mehanizmi prevencije i zaštite 12 milijuna oboljelih europljana.