Hoće li makedonski referendum ugroziti sigurnost regije?

Sjedinjene Američke Države, Njemačka, druge velike sile i pojedine susjedne države izjasnile su se protiv referenduma o ukidanju Zakona o teritorijalnoj organizaciji Makedonije. Amerikanci su ocijenili da je taj referendum usmjeren protiv prava albanske zajednice u Makedoniji koja proizilaze iz Ohridskog sporazuma. "Ključ za budućnost Makedonije je dosljedna provedba Ohridskog sporazuma", kaže se u priopćenju američke Vlade koja je ovih dana ovu republiku priznala pod dosada spornim imenom Makedonija.

Javnu potporu umjerenim makedonskim snagama ovih je dana pružio i njemački kancelar Gerhard Schroeder. On je prilikom nedavnog posjeta makedonskog premijera Harija Kostova u Berlinu zatražio nastavak procesa decentralizacije vlasti. Schroeder to smatra važnim preduvjetom za uspješno okončanje procesa približavanja Makedonije europskim strukturama kao i za članstvo u NATO-u. Protiv referenduma se izjasnio i sam premijer Kostov: "Nadamo se da referendum neće biti uspješan. Na žalost, u slučaju njegovog uspjeha mislim da će Makedonija ući u političku krizu". Makedonska je Vlada pozvala građane na bojkot današnjeg referenduma.

Novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji omogućava se da Kicevo i Struga postanu općine s većinskim albanskim stanovništvom, što znači da će i njihovi gradonačelnici biti Albanci. S druge strane, dvojezičan postaje i dio Skoplja, gdje će Albanci sačinjavati više od 20 posto stanovništva. Zakon o teritorijalnoj organizaciji usvojen je na temelju Ohridskog sporazuma iz 2001. godine koji je omogućio prestanak rata između naoružanih Albanaca i oružanih snaga Makedonije. Tadašnjim je dogovorima predviđeno da jezik jedne manjine može postati službeni u svim općinama u kojima ona sačinjava više od 20 posto stanovništva.

Makedonska oporba, predvođena strankom VMRO-DPMNE, skupila je dovoljan broj potpisa za održavanje referenduma protiv ovog zakona. Ona tvrdi da taj Zakon ugrožava i samo postojanje Makedonije, jer, kako se navodi, Albanci nisu lojalni građani ove republike. Političke stranke makedonskih Albanaca također su se izjasnile protiv referenduma, isto kao i premijer Albanije Fatos Nano. On smatra da referendum ugrožava mir ne samo u Makedoniji nego i u čitavoj regiji, a za organizatore referenduma je rekao da su to "eksremni krugovi koji žele okrenuti situaciju". "Oni ugrožavaju suživot između Makedonaca i Albanaca, ugrožavaju provedbu započetih reformi i integraciju Makedonije u euroatlantske strukture. Time se otvaraju nova potencijalna žarišta koja se nikako ne smiju potcijeniti i koja mogu ugroziti stabilnost Albanije, Kosova i cijelog Balkana", izjavio je albanski premijer.

U svakom slučaju, za uspjeh današnjeg referenduma potrebni je sudjelovanje najmanje 50 posto od ukupno 1.700.000 građana sa pravom glasa, a odluka referenduma je legitimna ukoliko ju podrži više od polovice onih koji su izašli na birališta.