Hoće li Sjeverna Makedonija profitirati od svoje popularnosti?

Makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov tvrdi da je Sjeverna Makedonija uzor ostalima u regiji u rješavanju problema. No hoće li joj to pomoći da već ove godine otvori pregovore s Europskom unijom?

I u utorak navečer u Berlinu su, kao i dva tjedna prije toga na konferenciji o zapadnom Balkanu, svi bili složni oko jedne konstatacije: Sjeverna Makedonija je trenutno „in“ i ostatku regije može poslužiti kao primjer rješenjem svog višegodišnjeg spora oko imena s Grčkom. To se moglo vidjeti i u utorak (14. 5.) na predavanju makedonskog ministra vanjskih poslova Nikole Dimitrova na kojem se u parlamentarnom zdanju pored zgrade Reichstaga, okupilo više zastupnika Bundestaga zaduženih za jugoistočnu Europu, predstavnika diplomatskog zbora i ostalih čimbenika političkog života Berlina koje bi se moglo svrstati u interesnu sferu zvanu zapadni Balkan.

Pregovori moraju biti otvoreni u lipnju

Predavanje je otvorio zastupnik u Bundestagu iz stranke Zelenih Manuel Sarrazin, koji je ujedno i potpredsjednik Društva za jugoistočnu Europu koje je i organiziralo ova skup, ističući napretke Sjeverne Makedonije u reformskom procesu i naravno oduševljenje postignutim dogovorom između Skopja i Atene, jednim od rijetkih svijetlih momenata povijesti ovog dijela Europe posljednjih godina. Dimitrov se nakon izlaganja punog anegdotalnih epizoda iz procesa pregovora s Grčkom oko imena Sjeverne Makedonije okrenuo pitanju budućnosti, a ona se, kao i za ostale zemlje u regiji, barem deklarativno, nalazi u Europskoj uniji. I tu je najvažnije pitanje davanja datuma otvaranja pristupnih pregovora s Europskom unijom o punopravnom članstvu.

„Europska unija jednostavno ne može ne nagraditi napredak Sjeverne Makedonije“, rekao je Dimitrov. Europska komisija će Vijeću EU-a krajem svibnja preporučiti početak pregovora s Albanijom i Makedonijom. No, kako se moglo ponovno čuti u Berlinu, postoje veliki protivnici bilo kakvog otvaranja novih pregovora, a to su prije svega Francuska i Nizozemska, koje strahuju od jačanja desnih snaga u svojim zemljama. Sarrazin je kao i većina njemačkih parlamentaraca tu jasnog mišljenja.

„Odluka o otvaranju pregovora se mora dogoditi na samitu EU-a u lipnju. Ona je već odavno trebala biti donesena“, rekao je Sarrazin. On svoje mišljenje opravdava činjenicom da je Sjeverna Makedonija već odavno ispunila sve što se od nje tražilo. „Ostatak se može provjeravati kroz pregovarački proces koji može potrajati godinama“, rekao je zastupnik Bundestaga i izvjestitelj stranke Zeleni za istočnu Europu.

Nakon nedavnog članstva u NATO-u sjevernomakedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov se nada i skorom članstvu njegove zemlje u Europskoj uniji.

On je ujedno odbacio mogućnost da Sjeverna Makedonija i Albanija, koje se često spominju u paketu, budu u pregovorima tretirane zajednički. „Ovdje vrijedi pravilo regate, a ne vlaka. Tko je bolji, taj će prije doći do cilja“, zaključio je Sarrazin.

A što ako se pregovori ipak ne otvore? U to nekako prisutni ne žele vjerovati, a Dimitrov ipak upozorava: „Onda je sve moguće.“

Dobri duh Prespe i pitanje Kosova

Potencijalnih žarišta nestabilnosti u regiji ne manjka. „Mi smo već jednom doživjeli kako se rat na Kosovu, da tako kažem, prelio i na tadašnju Makedoniju. Dakle stabilnost u regiji ovisi o pomirenju i pronalaženju rješenja za Kosovo“, rekao je Sarrazin. I on je ustvrdio da bi „duh iz Prespe“ mogao imati pozitivan efekt na rješenje ovog problema. No i Sarrazin i Dimitrov znaju da rješenje problema u susjedstvu ne ovisi o pozitivnom učinku grčko-makedonskog spora. Ali to je za Sjevernu Makedoniju u ovom trenutku od drugorazrednog značenja. „Put Sjeverne Makedonije ne ovisi o tomu što će se događati u njezinom susjedstvu. Nerješavanje ovog problema je prepreka za Srbiju i Kosovo, a ne za Sjevernu Makedoniju“, zaključio je Sarrazin.

„Nemamo problema sa Srbijom“

No ne može se negirati da se Skopje nalazi u vrlo delikatnom diplomatskom raskoraku između želje da zadrži dobre odnose kako s Prištinom (i to ne samo zbog Albanaca koji žive u Sjevernoj Makedoniji) tako i sa Srbijom. Da je to osjetljivo pitanje moglo se vidjeti prije dva tjedna kada je nakon konferencije o zapadnom Balkanu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pred istom zgradom u kojoj je Dimitrov sada održao predavanje, kritizirao makedonskog premijera Zorana Zaeva zbog toga što je na konferenciji navodno opravdavao prištinske carine, u očima Beograda najveću prepreku nastavku pregovora.

Dimitrov je na direktno pitanje DW-a o odnosima Skopja i Beograda ponovno odgovorio jednim citatom bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla koji je nakon njemačkog ujedinjenja rekao kako je Njemačka „napokon okružena prijateljima“. „Tako je i sa Sjevernom Makedonijom: mi sa svim susjedima imamo dobre odnose, bez obzira na neke izjave ili trzavice. Koga god da pitate u Beogradu on će vam reći: da, mi smo prijatelji sa Sjevernom Makedonijom. I ja mogu reći: mi zaista nemamo niti jedno veliko otvoreno pitanje sa Srbijom“, rekao je Dimitrov. No i on je morao priznati da je odnos Skopja prema sjevernim susjedima diplomatski ples na žici. „Kosovsko pitanje je teret za cijelu regiju. Najveći problem naravno za one koji su direktno uključeni. Naš interes je stabilnost u čitavoj regiji, ali mi se nećemo miješati. Ako možemo biti od pomoći, bit ćemo tu ali se nećemo miješati“, zaključio je Dimitrov.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Povezani sadržaji

Pratite nas