1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hoće li Trump izdati Zapad?

16. srpnja 2018

Što žele dogovoriti Donald Trump i Vladimir Putin? I prije summita Helsinkiju, bilo je jasno da bi američki predsjednik na oltaru svoje taštine mogao žrtvovati čitav zapadni savez, kaže Christian Trippe.

https://p.dw.com/p/31Tgi
Vietnam, Darang: Putin unterhält sich mit Donald Trump
Foto: Getty Images/AFP/M. Klimentyev

Donald Trump želi s Vladimirom Putinom razgovarati u četiri oka. Samo njih dvojica, i po jedan prevoditelj. Dakle, na sastanku neće biti političkih savjetnika ni protokolarnog osoblja. To tako želi Bijela kuća - i time krši osnovni princip takvih samita, koji je više od pukog protokola. Time Trump potiče nepovjerenje i duboke strahove među onima koji sebe smatraju ugroženim od strane Rusije i koji sumnjaju u pomoć koju im jamči zapadni savez.

Trump i Putin su slični ljudi. Obojica sebe vide kao „jake muškarce" u kaotičnom svijetu, a zajednice koje vode obojica prvenstveno smatraju moćnim državama. Putin se odavno stilizirao kao čelnik onih političkih snaga koje su odlučno antiliberlane. Trump, s druge strane, voli igrati ulogu razarača onih liberalnih institucija koje su svijetu donijele red nakon epohalnih prekretnica 1945. i 1990. godine.

Uzajamno obožavanje

alt - bitte stattdessen 43082159 verwenden
Christian F. TrippeFoto: DW

Obojica su u više navrata dali do znanja da se jedan drugome dive, usprkos svim sukobima interesa. To nije dobro za sastanak u Helsinkiju, jer su horizonti očekivanja prerazličiti. Kao često ranije, Amerikanac traži pažnju medija, susret na velikoj sceni, tapšanje po ramenu - želi zaprepastiti svijet. A svoje političke ciljeve - ako ih uopće ima - Trump drži u tajnosti.

Rus, međutim, ima obiman program: Putin želi neometano i dalje sudjelovati u sirijskom građanskom ratu. On želi nesmetano agirati u Ukrajini, koju shvaća kao rusku zonu utjecaja i kojoj priznaje samo ograničen suverenitet. I na kraju, on traži da Zapad prizna da okupacija ukrajinskog Krima prije četiri godine nije bila aneksija nego ponovno ujedinjenje s Rusijom. EU i SAD su zbog Krima Rusiji nametnule sankcije i Putin bi ih se rado otarasio.

Trump – priželjkivani kandidat Moskve

Tko se pita kako Putin može provesti te ciljeve sa svojim američkim kolegom, gleda u političku i moralnu provaliju. Dok Trump putuje po Europi, jedan specijalni istražitelj u SAD-u je podigao optužnicu protiv dvanaest ruskih agenata - zbog sumnje da su se prije dvije godine umiješali u predsjedničke izbore u toj zemlji. Rusija je već dugo pod sumnjom da je pomagala Trumpu u njegovoj izbornoj kampanji: hakerskim napadima, krađom informacija, utičući na birače u SAD-u kampanjama na društvenim mrežama. 

Nema sumnje, Donald Trump je bio najpoželjniji kandidat Kremlja. Ali je li on automatski i „njegov" predsjednik? Odgovor ne ovisi samo od toga ima li Kremlj u ruci nešto protiv Trumpa, odnosno postoji li kompromitirajući materijal podoban za političku ucjenu. O tome se često spekuliralo: ponekad se govorilo o Trumpovim erotskim avanturama u Moskvi, ponekad o sumnjivim poslovnim kontaktima u New Yorku. 

Ove priče iz Trumpovog prethodnog života su senzacionalističke, ali su za sada samo spekulacije. One ne bi smele skretati pažnju s prave politike koju vodi „pravi" Donald Trump. Tko je grub prema svojim NATO saveznicima kao što je to Trump, taj obavlja posao svih protivnika Zapada. Predsjednik SAD-a koji prijeti napuštanjem NATO-a je poklon svakom ruskom predsjedniku. Hoće li se Putin u Helsinkiju za to zahvaliti Trumpu? Mi to nećemo saznati. Trump vrlo dobro zna zašto ne želi da se razgovor s Putinom snima.