Hrvatima u Srbiji prijeti asimilacija?

Iako su predstavnici hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji još polovicom rujna prošle godine uputili zahtjev predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću da ih primi, kako bi razgovarali o problemima s kojima se ta manjina susreće u Srbiji, oni do dana današnjeg nisu dobili nikakav odgovor na taj zahtjev.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić kaže za Deutsche Welle da su mnogi od tih problema lako rješivi, samo je potrebno pokazati malo dobre volje i naložiti da institucije urade posao koji i inače treba da rade. Po njegovim riječima, očigledno je da je kosovsko pitanje zapravo "pitanje svih pitanja" u Srbiji, zbog čega svi ostali problemi ostaju u zapećku. "Nažalost, mi nećemo moći čekati još dugo da se počnu rješavati naši problemi, koji su u posljednjih nekoliko godina, u vrijeme bivše vlasti, počeli dobro da se rješavaju pa bi trebalo nastaviti tim putem. Za nas Hrvate je ovo pitanje najveće i najznačajnije. Mi ne želimo ništa više, ali i ništa manje nego što imaju Mađari, Slovaci, Rumunji, Rusini... Ali, ta nam se prava svakoga dana uskraćuju", kaže Kuntić.

Hrvatima prijeti asimilacija

Po Kuntićevim riječima, nije dobro ni što ne dolazi do susreta predsjednika Nikolića i Josipovića, jer bi se dobri odnosi na najvišoj razini pozitivno odrazili i na položaj Hrvata u Srbiji. "Ali, nije to jedini problem. Recimo, još uvijek nije održan ni susret međuvladine mješovite komisije, koja prati provođenje sporazuma o zaštiti srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji. Nije još osnovan ni skupštinski odbor prijateljstva sa Saborom Hrvatske. Dakle, ni na jednom nivou, osim posjeta premijera Milanovića premijeru Dačiću, nisu uspostavljeni kontakti, što nije dobro jer nemamo samo mi probleme ovdje, već probleme imaju i Srbi u Hrvatskoj. A takvi problemi se mogu riješiti samo dogovorima i razgovorima, međusobnim uvažavanjem i suradnjom, čega od dolaska nove vlasti nema", navodi Kuntić.

Kao poseban problem, Kuntić ističe da već deset godina postoji nastava na hrvatskom jeziku, ali za nju već deset godina nema udžbenika. "Zbog svega toga, asimilacija kuca na svaka hrvatska vrata i pitam se što će se desiti ako se u narednih nekoliko godina ne uspostave manjinske nacionalne institucije, za koga će onda to uopće biti potrebno, imamo li u vidu da se naš broj, evo i na posljednjem popisu, znatno više smanjuje u odnosu na ostale manjine u Srbiji", ističe Kuntić.

Djeca bez udžbenika

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić također za Deutsche Welle ističe problem udžbenika u prvi plan. "Jedanaesta je godina u nastavi na hrvatskom jeziku, a tek ove godine štampan je u Srbiji udžbenik za hrvatski kao materinski jezik, od prvog do osmog razreda osnovne škole. Ali, iako postoji projekt besplatnih udžbenika za učenike do četvrtog razreda osnovne škole, nama Ministarstvo prosvjete nije refundiralo štampanje udžbenika, iako smo ga štampali vlastitim sredstvima. Usprkos našim dopisima, do sad od ministarstva nismo dobili čak ni odgovor. Znači, djeca koja imaju nastavu na srpskom imaju besplatne udžbenike, a ona koja imaju nastavu na hrvatskom nemaju. Jednostavno, nemamo sugovornika s druge strane. Prije bih rekao da imamo opstruente", navodi Bačić.

Ivan Stipić, direktor Osnovne škole "Ivan Milutinović" iz Subotice, kaže da problem s udžbenicima prije svega pogađa djecu. "Naravno, školski planovi i programi Srbije i Hrvatske sada se veoma razlikuju pa se udžbenici iz Hrvatske prilično teško mogu koristiti ovdje, jer ne zadovoljavaju ovdašnje programe. Tu se, dakle, stvaraju određene praznine. Na primjer, za udžbenik iz biologije za peti razred osnovne škole potrebni su praktično udžbenici za peti, šesti i sedmi razred iz Hrvatske, jer pojedini segmenti iz tih udžbenika čine udžbenik za 5. razred iz Srbije. I to tako traje deset godina pa me čudi da još uvijek nije riješeno. Učitelji i nastavnici maksimalno pomažu učenicima, pa oni na kraju ne zaostaju po bilo čemu. Ali, svakako traži dodatnu angažiranost nastavnika", kaže Stipić za Deutsche Welle.

Prepolovljen broj Hrvata

U Hrvatskom nacionalnom vijeću još kažu da problem predstavlja i činjenica da su ove godine umanjena sredstva iz budžeta, namijenjena djelovanju nacionalnih vijeća, što stvara probleme u ostvarivanju prava u oblastima obrazovanja, kulture, medija i upotrebe jezika i pisma. Također, postoji bojazan da će Ustavni sud Srbije osporiti određene nadležnosti manjinskih nacionalnih vijeća, čime će biti umanjena manjinska autonomija, ističu u HNV-u.

U kabinetu predsjednika Srbije i u Ministarstvu prosvjete za sada nema reakcije na ove navode predstavnika hrvatske nacionalne zajednice, kao ni u Kancelariji za ljudska i manjinska prava u Beogradu, čiji je šef Dušan Ignjatović u ponedjeljak podnio ostavku iz, kako je priopćeno, osobnih razloga.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Srbiji danas živi oko 57.000 Hrvata, što je upola manje nego pre 20 godina.